Energetski institut “Hrvoje Požar” iz Zagreba završio je predinvesticijsku studiju plinofikacije Hercegovine i povezivanje postojeće plinske mreže u Bosni i Hercegovini s plinskom mrežom Hrvatske, odnosno s južnoeuropskim plinskim prstenom.

Aluminij jamči isplativost
Studija predviđa dvije varijante trase magistralnih plinovoda. Jedan bi se spajao na postojeći plinovod Sarajevo – Zenica – Zvornik kod Visokog te dolinom Neretve, preko Konjica, Jablanice, Mostara i Čapljine povezao na plinsku mrežu Hrvatske u Pločama. Druga varijanta predviđa gradnju plinovoda od Zenice, preko Bugojna i Tomislavgrada do mrežu u Imotskom. Sarajevski BH Gas odlučio se na plinofikaciju Hercegovine i povezivanje s plinskom mrežom Hrvatske na jugu nakon što je tri godine uzaludno čekao dopuštenje vlasti Republike Srpske za gradnju plinovoda od Zenica do Bosanskog Broda, kojim bi se povezao s Hrvatskom i južnoeuropskim plinskim prstenom na sjeveru zemlje. Na odluku da se ide prema jugu utjecala je i namjera mostarskog Aluminija da gradi plinsku peć za reciklažu aluminijskog otpada. Nakon razgovora sa šibenskim TLM-om dogovoreno je da se aluminijski otpad iz Šibenika i drugih tvornica za preradu aluminija reciklira u plinskoj peći u mostarskoj tvornici. “Budući da za ovaj proces nisu potrebne sirovine poput glinice, a skupu struju zamijenio bi plin, znatno bi se smanjili troškovi proizvodnje, a aluminija bi se napravilo 50.000 tona godišnje”, kaže predsjednik Uprave Aluminija Ivo Lasić. Samo potrošnja plina za potrebe mostarskog Aluminija osigurala bi isplativost projekta plinofikacije Hercegovine i povezivanja s Hrvatskom, kažu u sarajevskom BH Gasu. Pojašnjava kako izbor jedne od dviju spomenutih varijanti ne ovisi samo o tržištu u BiH nego i o dinamici gradnje plinovoda u Hrvatskoj.

Ipak skuplja varijanta
Prema podacima iz studije koju je izradio Institut “Hrvoje Požar” za plinofikaciju Hercegovine i spajanje s plinskom mrežom Hrvatske kod Ploča potrebno bi bilo izgraditi ukupno 367,7 km plinovoda. Investicijska vrijednost tog projekta, koji uključuje gradnju magistralnog plinovoda dolinom Neretve, iznosila bi 166,3 milijuna eura. Druga varijanta, koja podrazumijeva gradnju plinovoda preko srednje Bosne i sjeverne Hercegovine te povezivanje s Hrvatskom kod Imotskog nešto je kraća (332 km) i jeftinija (131 milijun eura). Vjerojatnije je da će se BH Gas odlučiti za prvu, iako skuplju varijantu, zbog mostarskog Aluminija.