Grčki problemi refinanciranja nagomilanih dugova počinju se, čini se, širiti na ostatak srednje i istočne Europe. Hrvatska, Mađarska i Češka nalaze se među najugroženijim zemljama, pokazala je najnovija analiza UniCreditovog istraživačkog tima iz Beča koju potpisuju Gyula Toth i Dmitry Gourov. Pri procjeni ugroženosti UniCreditovi analitičari koristili su se podacima baselske Banke za međunarodna poravnanja (Bank for International settlement) kojoj međunarodne institucije prijavljuju međusobnu razinu izloženosti. Prema tim podacima, zemlje su rasporedili u dvije grupe – izravno, odnosno neizravno izložene.

Na prelijevanje grčkih problema, kojoj bi za pomoć moglo ustrebati i do 120 milijardi eura kako je procijenio izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn, direktno su najizloženije Rumunjska, Bugarska i Srbija kao države u kojima grčke banke drže između 10 i 20 posto bankovnog tržišta, a zemlja ima visok udio robne razmjene s Grčkom. Iako nije neposredno izložena, Hrvatska je svrstana na prvo mjesto indirektno izloženih zemlja, a slijede ju Mađarska i Češka. Indirektnu izloženost te tri zemlje zahvaljuju činjenici da su matične banke lokalnih institucija u većoj mjeri vlasnici grčkog duga, a stupanj rizika zemlje raste s tržišnim udjelom banke.“Budući da je prinos na dvogodišnje grčke državne obveznice premašio 15 posto, vjerujemo da se fokus sada seli na vlasnike grčkih obveznica i ako ostvare gubitak bi se kroz banke majke inficirao bankovni sektor srednje Europe”, stoji u analizi UniCredita. Uz napomenu da se grčki utjecaj na cijenu zaduživanja čitave regije ne smije podcijeniti, domaći analitičari napominju da se radi o blic-analizi. Iz HNB-a se mogu čuti neslužbeni komentari da velika većina dosad napravljenih analiza pokazuje da su europske banke, pa i one prisutne u Hrvatskoj, kupci grčkih državnih obveznica zbog čega bi potencijalno mogle biti izložene gubicima. Malo je vjerojatan scenarij da Grčka u potpunosti obustavi isplatu obveznica, no nije isključena djelomična obustava isplate, primjerice varijanta isplata glavnice bez kamata.

Hoće li se to dogoditi, nemoguće je predvidjeti. “U tom slučaju zarade banaka neće biti kao planirane; odnosno gubici bi mogli biti značajni. Pojedinačno ipak najizloženije su francuske, njemačke i švicarske banke, dok su kod nas tržišno dominantne talijanske i austrijske nešto manje izložene”, kaže naš sugovornik. Što bi se dogodilo s domaćim bankama da im se matične banke nađu u gubicima zbog Grčke? Matice bi mogle obustaviti kreditne linije prema domaćim bankama ili se odlučiti na izvanredne isplate dividendi. Ipak obustava kreditnih linija još uvijek profitabilnom tržištu ne čini se previše vjerojatna, dok izvanredna povlačenja kapitala efikasno može zaustaviti središnja banka procijeni li da se time ugrožava domaća stabilnost. “Zasad nema opasnosti od pada rejtinga Hrvatske jer su fiskalni pokazatelji bolji od periferije eurozone, a posebice Grčke. Imamo plan za stabilizaciju javnih financija u srednjem roku koji treba brzo i odlučno provesti”, smatra glavni analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić. Zdeslav Šantić iz SG-Splitske banke drži da je sigurno da će grčki sindrom imati posljedice na širi krug zemalja s visokim potrebama refinanciranja. “Investitori će zbog Grčke zaoštriti kriterije”, smatra Šantić.

Fiskalni pokazatelji hrvatske bolji su od grčkih, ali ipak treba brzo srediti javne financije
Hrvoje Stojić, Hypo Alpe-Adria banka

Investitori će zbog grčke zaoštriti kriterije zaduživanja što će imati posljedice za mnoge
Zdeslav Šantić, SG Splitska banka