Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Rebalans proračuna test za Vladine mjere

Autor: Ana Blašković
22. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Guverneru Rohatinskom Vladin program je u načelu dobar, no vremena za čekanje nema i detalji se moraju izbrusiti te uključiti u rebalans proračuna za 2010.

Prelistavanje mjera za oporavak (ne spas!) gospodarstva najnovija je zabava za puk. Prije spavanja, na poslu, u kafiću raspravlja se i računa… Hoće li ukidanje harača uz brisanje olakšica povećati ili smanjiti kućne budžete? Gradove i općine brine bez koliko će prihoda ostati. Branitelje muči koliko će se rezati mirovine i prava.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Mjere stoga silno zvuče kao reforme, koje ekonomisti uzaludno zazivaju godinama jer su reforme svakome na vlasti prve na top-ljestvici mrskih pojmova, ne samo gorka pilula već i oličenje svih zala i put koji u pravilu garantira selidbu u opoziciju na sljedećim izborima. Pa ipak, poručuje premijerka Jadranka Kosor, svaka sljedeća sjednica Vlade počinjat će pretresanjem tema iz palete programa. Priznala je u programu Vlada sve “strukturne slabosti” ekonomije, eufemizam za potpuno promašenu ekonomsku politiku u posljednjih 15 godina. Ekonomski rast na inozemnom zaduživanju, parazitiranje gospodarstva na proračunu, slabu konkurentnost, katastrofalan menadžment u državnim tvrtkama, odbojnost prema stranim investicijama… Sve su to razlozi zbog kojih bismo mogli završiti u slijepoj ulici – krizi proračuna, grčkom sindromu, kolapsu realnog sektora, rastu nezaposlenosti i siromaštva… Znači li to da je nakon tolikog čekanja Godot ipak stigao? Konačno pokucao na vrata Banskih dvora i prosvijetlio okupljene? Pravi odgovor na to pitanje, poruka je guvernera Željka Rohatinskog, znat će se uskoro, na rebalansu ovogodišnjeg proračuna. Program je u načelu dobar, svako odterećenje gospodarstva je put u dobrom smjeru. No vremena za čekanje nema. Detalji se moraju izbrusiti čim prije, a prvi (posebno proračunska štednja) moraju se uključiti u rebalans proračuna. Najavljeno smanjenje udjela države u BDP-u od 3-postotna boda treba napraviti i puno prije 2020. godine. Oprezni pristup guvernera je logičan. Iako godinama upozorava na neodgovorno trošenje, zauzvrat dobiva napade HDZ-ova saborskog frontmena za financije, ali ne i promjenu obrasca ponašanja. Prije samo deset dana guverner je poručio da HNB zatvara “pipu” i odustaje od novog smanjenja obavezne rezerve jer novac ne ide kamo bi trebao, a Vlada se zbog “preefikasne” monetarne politike i dalje razuzdano ponaša… A onda preko noći preokret – državnički, a ne politikantski pristup gospodarstvu. Sreća u nesreći, ne trebamo dugo čekati jer se rebalans bliži s toplijim danima. Naravno, ako pozornost puka ne zaokupi nova kost, neki novi registar ili, ne daj Bože, guza na plaži…

Prelistavanje mjera za oporavak (ne spas!) gospodarstva najnovija je zabava za puk. Prije spavanja, na poslu, u kafiću raspravlja se i računa… Hoće li ukidanje harača uz brisanje olakšica povećati ili smanjiti kućne budžete? Gradove i općine brine bez koliko će prihoda ostati. Branitelje muči koliko će se rezati mirovine i prava.

Mjere stoga silno zvuče kao reforme, koje ekonomisti uzaludno zazivaju godinama jer su reforme svakome na vlasti prve na top-ljestvici mrskih pojmova, ne samo gorka pilula već i oličenje svih zala i put koji u pravilu garantira selidbu u opoziciju na sljedećim izborima. Pa ipak, poručuje premijerka Jadranka Kosor, svaka sljedeća sjednica Vlade počinjat će pretresanjem tema iz palete programa. Priznala je u programu Vlada sve “strukturne slabosti” ekonomije, eufemizam za potpuno promašenu ekonomsku politiku u posljednjih 15 godina. Ekonomski rast na inozemnom zaduživanju, parazitiranje gospodarstva na proračunu, slabu konkurentnost, katastrofalan menadžment u državnim tvrtkama, odbojnost prema stranim investicijama… Sve su to razlozi zbog kojih bismo mogli završiti u slijepoj ulici – krizi proračuna, grčkom sindromu, kolapsu realnog sektora, rastu nezaposlenosti i siromaštva… Znači li to da je nakon tolikog čekanja Godot ipak stigao? Konačno pokucao na vrata Banskih dvora i prosvijetlio okupljene? Pravi odgovor na to pitanje, poruka je guvernera Željka Rohatinskog, znat će se uskoro, na rebalansu ovogodišnjeg proračuna. Program je u načelu dobar, svako odterećenje gospodarstva je put u dobrom smjeru. No vremena za čekanje nema. Detalji se moraju izbrusiti čim prije, a prvi (posebno proračunska štednja) moraju se uključiti u rebalans proračuna. Najavljeno smanjenje udjela države u BDP-u od 3-postotna boda treba napraviti i puno prije 2020. godine. Oprezni pristup guvernera je logičan. Iako godinama upozorava na neodgovorno trošenje, zauzvrat dobiva napade HDZ-ova saborskog frontmena za financije, ali ne i promjenu obrasca ponašanja. Prije samo deset dana guverner je poručio da HNB zatvara “pipu” i odustaje od novog smanjenja obavezne rezerve jer novac ne ide kamo bi trebao, a Vlada se zbog “preefikasne” monetarne politike i dalje razuzdano ponaša… A onda preko noći preokret – državnički, a ne politikantski pristup gospodarstvu. Sreća u nesreći, ne trebamo dugo čekati jer se rebalans bliži s toplijim danima. Naravno, ako pozornost puka ne zaokupi nova kost, neki novi registar ili, ne daj Bože, guza na plaži…

Autor: Ana Blašković
22. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close