Bilo mi je iznimno bitno da mjere koje čini program ekonomskog oporavka budu zaokružene i pravedne, a najvažnijim mi se činilo da država napravi prvi korak u rješavanju gorućeg problema nelikvidnosti, plati sve obveze i uvede razumne rokove plaćanja. Usto sam, kao uostalom i ostali članovi tima, izradu pametnog plana privatizacije i profesionalizaciju u upravljanju i nadzoru državnih tvrtki stavio visoko na listu prioriteta”, tvrdi Željko Perić, premijerkin savjetnik za gospodarska pitanja, odgovarajući što je njemu, kao savjetniku koji je više od ostalih fokusiran na pitanja realnog sektora, bilo bitno da bude u Vladinu programu za oporavak. Rješavanje tih pitanja, naglašava Perić, preduvjet je smanjenju prostora za koruptivna djelovanja u budućnosti, kao i doprinos nastojanjima da se planirani investicijski ciklus može realizirati efikasnije i uz veće sudjelovanje privatnoga kapitala.

Kako bi, ako se program uspije provesti, trebala funkcionirati državna poduzeća?
Nakon provedbe mjera poduzeća koja ostanu u pretežitom državnom vlasništvu morat će imati uprave sastavljene od stručnih ljudi, a nadzorne odbore od uglednih ljudi koji se razumiju u biznis. Svako poduzeće morat će imati svoje poslovne planove s jasno definiranim kratkoročnim i dugoročnim ciljevima, kako financijskim, tako i kvalitativnim. Uprave tih poduzeća morat će imati dobra primanja kako bi se osigurao kvalitetan kadar, ali će njihove plaće, bonusi kao i “trajanje” ovisiti o realizaciji ciljeva.

Hoće li se najavljenom privatizacijom u drugom dijelu godine država usmjeriti samo na rješavanje manjinskih udjela u tvrtkama iz svog portfelja?
Planom privatizacije odredit će se koji su to strateški važni razlozi zbog kojih bi država trebala imati vlasništvo u nekim poduzećima i koju razinu vlasništva će država u njima zadržati. U svome vlasništvu država ne bi smjela zadržati poduzeća ili njihove dijelove koji su u izravnoj utakmici s ostalim konkurentima na tržištu. Izborom načina privatizacije Vlada može postići određene specifične ciljeve, npr. javnom ponudom dionica osigurati vrlo transparentan proces i priliku domaćim investitorima da sudjeluju. U nekim slučajevima na takav način veliki mirovinski fondovi mogu poslužiti kao vlasnička sidra nekim kompanijama, za koja ne bi bilo poželjno da u dogledno vrijeme budu preuzeta od strateških partnera. Analize će pokazati koja društva bi zbog tehnološkog napretka ili tržišta trebala specifične strateške partnere, kojima je potreban svjež kapital i slično. Uglavnom, pametnim planom privatizacije može se postići puno koristi i bitno popraviti “opći dojam” koji vlada u javnosti o dosadašnjim privatizacijama. Plan privatizacije bit će dorađen u ovoj godini, a ovisno o stanju na tržištu teoretski je moguće da neko od poduzeća pripremi za IPO u drugoj polovini godine.

Rješavanje nelikvidnosti jedna je od poluga programa. Što se može učiniti da se situacija popravi u privatnom sektoru?
Vlada shvaća da ona mora napraviti prvi korak i učiniti sve da se podmire obveze na koje može utjecati. Usporedno s tim Vlada će pozvati privatni sektor da slijedi njezin primjer. Pozivom HUP-u da redovno objavljuje listu najvećih dužnika iz privatnog sektora poslana je jasna poruku da svi podjednako moramo pridonijeti rješavanju problema. Nemojmo zaboraviti da je i HNB dao svoj doprinos oslobađanjem dodatnog novca, da su spremni programi kredita preko HBOR-a, da je Vlada spremna sufinancirati projekte kroz fondove za gospodarsku suradnju. Dakle, treba čekati da poduzetnici hrabrije krenu u realizaciju projekata i uzmu novac koji je “stavljen na stol”.

Koliki su rokovi plaćanja u privatnom sektoru?
Ne ponašaju se svi poduzetnici jednako. Ima onih koji se uvijek potrude uredno podmiriti svoje obveze, ali i onih koji su kronično i kontinuirano loši platiše i godinama muče svoje dobavljače koje su dominantinom tržišnom pozicijom doveli u ovisnički položaj. Neki drugi se pak pravdaju da im država duguje pa će ovaj potez države istjerati stvari na čistac. Ključni problem kod nas je ustaljena bezobzirna praksa financiranja na dobavljačima, i to je jedan od razloga nekonkurentnosti malih i srednjih tvrtki jer na svojim leđima nose teret tuđeg financiranja.

Među porukama je: poslovanje društva koje nije ekonomski održivo država svojim mjerama ne može učiniti takvim. Što to znači u kontekstu programa pomoći tvrtkama u poteškoćama?
Ako su analize i utrošene milijarde kuna pokazale da se neki sustavi ne mogu održati u sadašnjoj formi, onda država nema mogućnosti bilo kojom mjerom učiniti ih efikasnima. Zato smo planirali izradu izlaznih strategija za nekonkurentne dijelove industrija, što znači da će neki dijelovi opstati, a neki neće. Tvrtke kojima je isključivo kriza uzrokovala probleme država treba pomoći.

O ‘kulturi’ neplaćanja
Ključni problem kod nas je ustaljena bezobzirna praksa financiranja na dobavljačima, što reže konkurentnost malih i srednjih

O državnim tvrtkama
Vodit će ih uprave s dobrim primanjima, čije će trajanje i bonusi ovisiti o realizaciji ciljeva, a nadzirati stručnjaci za biznis

transformacija

„Kako preživjeti kataklizmu i nakon toga rasti“: Fabris Peruško otkriva kako se mijenja velika kompanija

Elektrifikacija radnih vozila

Kako elektrificirati pick-up bez smanjenja njegovih radnih mogućnosti

O Hrvatskoj nakon mjera
Paket koji uključuje fleksibilniju radnu regulativu i povezivanje školstva s tvrtkama pretvara Hrvatsku u atraktivnu destinaciju