Promptno smanjenje nelikvidnosti kroz smanjenje rokova plaćanja države i kontrolu plaćanja privatnog sektora, smanjivanje rashoda i državne uprave, otvaranje reformi te promjene u oporezivanju dohotka građana kojima se smanjuje teret onima s najmanjim primanjima, a istodobno ukidaju olakšice koje je uglavnom koristio imućniji sloj osnovne su kratkoročne mjere Programa gospodarskog oporavka koji je u ponedjeljak predstavila premijerka Jadranka Kosor.

Prioritetnima su naznačene promjene u fiskalnoj politici koje, uz ukidanje kriznog poreza i za dohotke iznad 6000 kuna od 1. studenoga, uključuju i promjenu u sustavu poreza na dohodak. Premijerka još nije najavila kako će se tri nove stope rasporediti po platnim razredima, ali je istaknula kako će te promjene pratiti ukidanje svih poreznih olakšica koje su dosad koristili građani osim onih na istraživanje i razvoj. Građani će na taj način ostati bez glavnine povrata poreza koji je samo lani državu stajao 1,8 milijardi kuna, ali se s druge strane očekuje da će inicijalni teret tog poreza biti manji. Prema prvim procjenama, efekt tog zahvata za konsolidirani proračun mogao bi biti 300-400 milijuna kuna manji prihodi. Ta reforma zahtijeva razgovore s lokalnom upravom jer glavnina prihoda od tog poreza pripada jedinicama lokalne uprave (od ukupno 10,4 milijarde kuna državnom proračunu lani je pripalo samo 1,4 milijarde). Koji rashodi države i u kojim iznosima će se rezati neće biti poznato do rebalansa. Uštede od ukidanja božićnica i regresa usmjerit će se na povećanja socijalne naknade (vjerojatno sa 500 na 550 kuna) kao i u potpore za zapošljavanje i nezaposlenost. Usto se planira revizija, smanjenje, a moguće i ukidanje pojedinih kategorija povlaštenih mirovina (čiji je godišnji trošak 7 milijardi kuna).

Državnu upravu očekuju promjene na nekoliko razina, uz smanjenje broja zaposlenih, praćeno programima zbrinjavanja te “outsourcingom”, kontrola novog zapošljavanja uvodi se prema formuli dva naprama jedan. Sličan koncept zahvatio bi i javna poduzeća. Vlada za gospodarstvo nudi fiskalnu disciplinu države i njezinih poduzeća – uz jednokratnu otplatu dospjelih dugova do 1. lipnja rokovi plaćanja u 2011. skraćuju se na 45 dana, kao i smanjenje pritiska neporeznih davanja. Prioritetno je smanjivanje raznih doprinosa, za koje Kosor namjerava predložiti smanjenje za 25 posto. Kako bi se na lokalnoj razini spriječilo divljanje cijena komunalnih usluga, formirat će se središnji ured za kontrolu i koordinaciju. S obzirom na prigovore poduzetnika prema kojima je država glavni izvor neplaćanja, Kosor je njihovoj krovnoj udruzi “bacila rukavicu”. Pozvala je HUP da počne s objavljivanjem popisa dužnika s najvećim obvezama. “Ovim se uvodi puna odgovornost ministara. Oni koji budu mogli ispunjavati obveze ostat će, a oni koji ne znaju ili ne žele morat će otići”, poručila je. Veća politička odgovornost trebala bi se i normativno utvrditi kroz Zakon o fiskalnoj odgovornosti. “Na prvu loptu može se reći da je ovim ‘papirom’ doista dobro posloženo što sve treba raditi, sad je samo pitanje političke volje i snage da se to i odradi. Dosad su mnoge dobre inicijative padale upravo na političkoj volji, a ne treba zanemariti ni srozan administrativni kapacitet državne uprave”, komentar je uglednog bankara.

Premijerkin ekonomski program

Fiskalna politika i mini porezna reforma
1 smanjenje poreznih razreda i manje poreznih stopa (umjesto 4 stope: 15, 25, 35 i 45 posto uvest će se 3 i to 12, 25 i 40 posto)
2 ukidanje svih poreznih olakšica u sustavu poreza na dohodak
3 od 1. studenog ukidanje harača i za dohotke iznad 6.000 kuna
4 rebalans proračuna – smanjenje državnih rashoda
5 prodaja udjela tvrtki u kojima država ima manje od 25 posto
6 smanjenje neporeznih naknada (primjerice spomeničke rente)

Racionalizacija javne uprave
1 smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi, te tvrtkama u državnom vlasništvu za oko 5 posto
2 uvođenje klauzule “2 za 1” (za dva otišla jedan novi zaposleni)
3 novi sustav nagrađivanja u javnom sektoru što uključuje novi Zakon o plaćama i Zakon o državnim službenicima)
4 dosljedna primjena odluke Vlade o smanjenju ukupne mase plaća za 10 posto te neisplata božićnica i regresa za 2010. godinu u tvrtkama u državnom vlasništvu
5 racionalizacija mreže zdravstvenih ustanova

Tržište rada
1 produljenje prava na novčanu naknadu za nezaposlene kod kojih postoji rizik dugotrajne nezaposlenosti

Oživljavanje gospodarstva
1 promptno smanjenje opće nelikvidnosti plaćanjem svih dospjelih dugova iz domene utjecaja Vlade s rokom do 1. lipnja 2010. godine
2 održavanje rokova plaćanja od 60 dana te uvođenje plaćanja od 45 dana od 1. siječnja 2011.
3 preporuka HUP-u da redovito objavljuje popis poduzetnika s najvećim dugovima

transformacija

„Kako preživjeti kataklizmu i nakon toga rasti“: Fabris Peruško otkriva kako se mijenja velika kompanija

Elektrifikacija radnih vozila

Kako elektrificirati pick-up bez smanjenja njegovih radnih mogućnosti

Sustav socijalnog osiguranja
1 revizija sustava mirovina stečenih pod posebnim uvjetima i njihovo smanjivanje, te postupno ukidanje pojedinih kategorija mirovina
2 postupni porast doprinosa za drugi stup mirovinskgo osiguranja
3 priznavanje izdvajanja poslodavaca u 3. stup kao porezno priznati trošak