Predsjednik Uprave Tehnomobila govori o planovima za razvoj tvrtke, širenju u regiji, osnivanju posebnog Ozon odjela te financijskim rezultatima tvrtke. Jedan od lidera na tržištu tehničke zaštite krizu je anticipirao već 2008. godine tako da je tvrtka bila spremna na nove izazove.

U vremenu smo kad se u svakoj temi nameće pojam krize i recesije. Kakva je vama bila 2009. godina?
Već smo na kraju 2008. shvatili da globalna ekonomska kriza koja se tada događala “nekom drugom” dolazi i u Hrvatsku. Poslovni plan za 2009. kreirali smo u realnim okvirima radi zadržavanja prihoda na razini 2008. uz maksimalne uštede u troškovima poslovanja. Isto tako pojačali smo svoje stalne i vrlo bitne prihode koji dolaze od servisa i održavanja. Budući da se naš plan za 2009. u potpunosti ostvario s prihodom od 85 mil. kn i porastom dobiti u odnosu na prethodnu godinu, moramo biti zadovoljni.

Tvrdite da je filozofija vašeg poslovanja razvijanje partnerskog odnosa s klijentom. Kako ga ostvarujete?
Ideja našeg poslovanja je stalno izlaženje s novitetima i biti uvijek “korak ispred” drugih jer na taj način najbolje odgovaramo potrebama naših klijenata. Koliko vidim, dobre kompanije izlaze s novitetima (npr. Sony, Primion, Rapiscan), što i nama omogućava da osvježimo svoju ponudu. Uz ugledne svjetske kompanije kojima smo partneri takav ritam nam omogućava povećanje konkurentnosti i poboljšanje usluge. Fokusiranje na vlastiti razvoj rezultiralo je s nekoliko novih proizvoda kao što su: sustav brojenja ljudi pomoću IP kamera i originalnog algoritma koji je razvijen u našoj tvrtki u Srbiji, sustav čitanja registarskih tablica, alarm-menadžment za centralni nadzor koji povezuje više sustava od različitih proizvođača na jednom sučelju. Svi su ti proizvodi redom bili odgovori na ciljane potrebe naših klijenata. Tako i ove godine, kada je u svim granama primarni cilj ušteda, mi izlazimo s rješenjima koja uz optimalnu tehničku zaštitu našim kupcima daje mogućnost uštede i/ili dodatne zarade. Također smo krenuli s inteligentnim sustavima u automatizaciji zgrada pomoću KNX protokola. Ako uzmemo u obzir da su poslovne zgrade i industrijska postrojenja u velikom postotku najveći potrošači energije, KNX daje ne samo znatne uštede troškova vlasnicima i korisnicima zgrada nego i bitno pridonosi zaštiti energije. Uskoro krećemo sa stručnim seminarima i ciljanim edukacijama za naše partnere i kupce koje ćemo održavati u našem novom “show roomu”. Trudimo se da naše usluge budu i ostanu na visokoj razini, a to osim vlastitog razvoja i politike poslovanja postižemo i velikim brojem vrlo kvalitetnih principala.

Kakva je važnost tehničke zaštite danas u Hrvatskoj (ponajprije u odnosu na tjelesnu zaštitu)? Koje su najraširenije narudžbe tehničke zaštite? Kakva je pozicija Tehnomobila na tržištu?
Tehnička zaštita je osnovni alat tjelesnoj zaštiti. Sve informacije koje ona daje u realnom vremenu na dojavne centre osiguravaju pravovremenu i kvalitetnu intervenciju, a to u pravilu znači i smanjenje troška za klijenta, ali i za zaštitarsku tvrtku. Zatim, pravilnim odabirom sustava tehničke zaštite može se smanjiti ili potpuno ukinuti tjelesna zaštita nekog objekta iako je preporuka i najbolje rješenje uvijek kombinirati tehničku i tjelesnu zaštitu. Ulaganje kompanija u tehničku zaštitu je ulaganje u vlastite korporativne prednosti, što dugoročno diže vrijednost i imidž kompanije. Mi smo kao tvrtka orijentirani većim i kompleksnijim sustavima. Većina projekta koje radimo su sustavi prilagođeni korisnicima gdje integriramo sve sustave tehničke zaštite na jedinstveno sučelje. Isto tako traži se kompletna usluga od jednog partnera – savjetovanje, projektiranje, izvođenje i održavanje.Ako uzmete bilo koji od kriterija: visina prihoda i dobiti, broj stručnih djelatnika, veličinu, broj i kompleksnost projekata koje izvodimo svugdje smo na vrhu i jedan smo od lidera na hrvatskom tržištu tehničke zaštite.

Kakvi su trendovi u tehničkoj zaštiti u odnosu na Europu? Razlikuju li se znatnije zahtjevi klijenata članova multinacionalnih korporacija od domicilnih tvrtki i pojedinaca?
Tehnološki i stručno ne zaostajemo za Europom, čak bih rekao da smo u nekim segmentima i ispred njih. U prvom redu bih istaknuo integracije različitih sustava koje danas sve više koriste pogotovo u poslovnim zgradama i industriji te za povećanje sigurnosti poslovanja. Imamo vrlo stručan i kvalitetan kadar, osiguravamo najbolje uvjete za rad, kao i mogućnost stalnoga stručnog i osobnog usavršavanja. Uvijek nastojimo koristiti najnoviju tehnologiju koja je dostupna na tržištu, dok se vani čeka da se ona prvo dokaže pa se tek onda koristi u praksi. U Hrvatskoj je problem budžet za sustav tehničke zaštite u odnosu na cijelu investiciju – često veliki objekti ostaju bez centralnog nadzora i integracija ugrađenih sustava, što u Europi nije slučaj. Multinacionalne korporacije imaju u pravilu propisane standarde za razinu kvalitete i način upotrebe sustava tehničke zaštite. Kada ovdje investiraju, često imaju i svoje konzultante koji osiguravaju da se od projektiranja, izvođenja pa do održavanja koriste ti standardi. Domicilne tvrtke znaju kao faktor promatrati samo cijenu pa ne dobiju kvalitetu koju su prvotno predvidjele u projektu i to shvate tek u fazi eksploatacije sustava – prekasno. Na projektima koji se izvode pokušava se uštedjeti u izvođenju na svaki mogući način tako da kvaliteta ugrađene opreme i cijena rada drastično pada. Naše dugogodišnje iskustvo u sustavima tehničke zaštite i uvođenje novih tehnologija omogućilo nam je da ostanemo konkurentni i pristupačni našim kupcima. Spojili smo ekonomičnost s kvalitetom – naši kupci mogu postići znatne dugoročne uštede investiranjem u naše sustave tehničke zaštite i automatizacije.

Kakve su Vaše procjene za budućnost, kako globalno tako i u Hrvatskoj u vezi s razvojem tehničke zaštite?
Budućnost vidim u sve većoj integraciji sustava tehničke zaštite s IT sustavom. Zbog toga IT tvrtke sve više ulaze u naše područje pa se i mi konstantno usavršavamo u tom svijetu, školujemo svoje zaposlenike i pratimo tehnologiju. Ulaskom u EU doći će do otvorene konkurencije s tvrtkama iz Europe pa se moramo pripremiti i za to. Korisniku je potrebno isporučiti centraliziran sustav koji će biti brz i jednostavan za uporabu. U Tehnomobilovoj ponudi mogu izdvojiti vlastito rješenje za integraciju (aplikacija alarm-menadžment) za objekte gdje je potrebno integrirati već postojeće sustave ili sustave više proizvođača koji se vrlo komplicirano ili uopće ne mogu integrirati u “kupovne” integracijske softvere. Tu su i druga rješenja iz vlastitog razvoja koja uz ostala znatno pridonose sigurnosti poslovanja te pružaju više od tradicionalnih sustava tehničke zaštite.

Formiran odjel za razvoj

Jeste li radili bitne promjene u poslovanju?
Filozofija našeg poslovanja je da svakom kupcu pristupamo kao partneru i razvijamo partnerski odnos. I do sada smo se unutar kuće bavili razvojem, ali smo sada odlučili formirati odjel i na taj način se još više posvetili kreiranju i osmišljavanju novih te usavršavanju postojećih proizvoda i rješenja kako bismo za naše klijente stvorili optimalna rješenja krojena prema potrebama svakoga korisnika. U doba recesije i krize nužno je probiti se s novim proizvodima koji zadovoljavaju potrebe kupaca i daju mjesta jeftinijim rješenjima i uštedama. U svakoj situaciji, a posebno u ovoj u kojoj se sada nalazimo, klijenti su bitni i u poslovanju je potrebno dodatno razmišljati, uključiti se na nova tržišta jer su postojeća iscrpljena i krenuti s novim proizvodima i uslugama. Na neki način treba pokrenuti stvari s mjesta, uključiti inovativnost i znanje više nego ikad prije. Uz naše podružnice u BiH i Srbiji proširili smo poslovanje i na Kosovo gdje smo nedavno obilježili godinu dana uspješnog poslovanja. To su sve bili prethodni strateški potezi u našem poslovanju koji su se u ovim trenucima pokazali jako bitnima – mogu zaključiti da smo se unaprijed pripremali za nadolazeću krizu i da je baš zbog toga prilagodba bila moguća.

poslovna prednost

Više nije dovoljno biti jeftin: Tvrtke koje znaju pokazati što rade imaju prednost

Usavršavanje

Više od diplome: zašto se iskusni stručnjaci vraćaju na FER?