Trgovanje dionicama na Zagrebačkoj burzi i dalje je na niskim razinama. U prva tri mjeseca zabilježen je pad dioničkog prometa u odnosu na posljednje tromjesečje za 19 posto, na 1,3 milijarde kuna, a gotovo istovjetan pad od 18 posto bilježi se i na godišnjoj razini. Prema dostupnim podacima burze u ožujku je dionički promet dosegnuo gotovo 427 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme godinu prije protrgovano 539,7 milijuna kuna, odnosno 21 posto manje. Na domaćem tržištu kapitala trguje 38 brokerskih, odnosno investicijskih društava. Prosječno gledajući, svako društvo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju imalo 34 milijuna kuna prometa dionicama.

Zalihe se sve više troše
Međutim, raspon trgovanja je znatno širi. Naime, u veljači najveći promet imali su Erste vrijednosni papiri sa 130,5 milijuna kuna, dok je najmanji promet imao brokerski odjel Istarske kreditne banke (IKB) sa samo 575.000 kuna. “Situacija je uistinu sve lošija. Likvidnost na burzi ne raste, troškovi rastu, a zalihe se polako troše i troše. Da bi privukli investitore, jedni pribjegavaju niskim, gotovo dampinškim cijenama usluga, ali i oni drugi koji nude nove proizvode ne mogu u trenutačnoj situaciji nametati realnije cijene”, izjavio je za Poslovni dnevnik investicijski savjetnik Credosa Roman Rinkovec. Najveći pad imali su TO One brokeri koji su od početka prošle godine izgubili 32,5 milijuna kuna mjesečnog prometa. U siječnju 2009. to društvo imalo je promet dionicama od 37,3 milijuna kuna, dok je u veljači ove godine imalo samo 4,8 milijuna kuna. “Teško je govoriti o prošlogodišnjem rastu i oscilacijama prometa. Jednostavno je u nekim mjesecima bilo znatnijeg trgovanja jer su neki investitori bili relativno aktivniji u odnosu na neke druge mjesece, čemu su razlozi višestruki: promjene u cijenama pojedinih dionica, potrebe za prodajom većih količina dionica, odnosno interes za kupnjom”, izjavila je predsjednica Uprave ICF Brokera Sandra Renz. To investicijsko društvo u siječnju 2009. imalo je promet dionicama od 7,1 milijun kuna. Već u svibnju ima 31,9 milijun, dok prema kraju godine pada i završava sa 11,1 milijun kuna u prosincu. “Ako analiziramo strukturu ulagača prošle i ove godine, zasigurno možemo govoriti o povećanom broju novih klijenata koji koriste naše usluge, a uglavnom je razlog tome sustav za trgovanje preko interneta kojim su klijenti zasad vrlo zadovoljni kao i vrlo atraktivne provizije – mogli bismo reći da je omjer cijene i kvalitete na visokoj razini”, kaže Renz.

Borba za preživljavanje
U ovoj teškoj situaciji u kojoj se brokeri svakodnevno bore za opstanak na tržištu, u kojoj je likvidnost na burzi izuzetno niska, a ulagači imaju averziju prema riziku pitanje je kako dalje. “Kratkoročno, izlaz bi jedino bio u nekim neočekivanim investitorima koji bi detektirali podcijenjenost tržišta i njegovu perspektivnost na određen rok ili pak u žurnom poduzimanju mjera kojima bi se uistinu rasteretilo gospodarstvo, ali i kućanstva općenito, što je već odavno trebalo biti prepoznato”, smatra Rinkovec. No to je samo kratkoročno rješenje. “Ako razmišljamo nešto dugoročnije, rješenje bi vjerojatno bilo, i to za sve burze s ovih prostora, spajanje, a kako bi bile konkurentnije, primjerice, Bečkoj burzi. S druge strane regulator i depozitorij trebali bi razmisliti o privremenom ‘popuštanju remena’ glede nekih troškova i adekvatnosti kapitala”, kaže Rinkovec. Dodaje kako će se do kraja godine mnoge kuće boriti za golo preživljavanje, a pravo je pitanje koliko će ih uopće u tome uspjeti.

Preslagivanje u ožujku

Skok Interkapitala
Ožujak je donio znatnu promjenu na ljestvici brokerskih kuća s najvećim dioničkim prometom. Lider su i dalje Erste vrijednosni papiri sa 130,3 milijuna kuna, dok je na drugome mjestu Interkapital sa 78,6 milijuna kuna prometa. To je investicijsko društvo samo mjesec dana prije bilo na šestome mjestu. Zbog skoka Interkapitala brokeri Zagrebačke banke i PBZ-a pali su na treće, odnosno četvrto mjesto. HITA vrijednosnice pale su sa četvrtog mjesta u veljači na peto mjesto u ožujku sa 49,5 milijuna kuna.