Golema nezaposlenost mogla bi se smanjiti poticanjem zadrugarstva, uvjerena je Vedrana Stecca, predsjednica Hrvatskog saveza zadruga (HSZ). Napominje da mi zadruge uglavnom vežemo uz poljoprivredu dok u Italiji od 100 uspješnih tvrtki 40 su zadruge. Država je kroz tri ministarstva i za 2010. osigurala potporu od 23,5 milijuna kuna no, potencijal zadruga mora prepoznati i lokalna vlast te pružiti veću logistiku.

Koristan model
“Vlasnike društva kapitala zanima isključivo profit, ako ga nema tvrtke sele na jeftinija tržišta. Svjedočimo tome posljednjih godina”, kaže Stecca i podsjeća gradonačelnike i župane “na snažnu teritorijalnu pripadnost zadruga”. Budući da se opet aktualizira sudbina Dalmacijavina, iz nekih zadruga u središnjicu HSZ-a stigli su i “signali” kako bi država problem mogla riješiti uključivanjem zadruga u vlasništvo splitske vinarije. I Stecca misli da bi taj model obostrano bio koristan pa će HSZ podržati inicijativu. Uostalom, uz sadašnje kooperante Dalmacijavina u projekt bi moglo ući još zadruga. Dugo je trebalo, dodaje, da se otkloni hipoteka iz socijalizma koja je zlorabila izvorne principe zadruge. Danas je u HSZ-u okupljeno 1420 zadruga iza kojih stoji oko 27.000 zadrugara i 3386 zaposlenika. Izdvaja zadruge Svirče s Hvara i Dingač s Pelješca, ne samo s organizacijom nego i sa proizvodima (vinima) već su u EU. “Nije poanta samo osnovati zadrugu, kupiti prešu, proizvoditi maslinovo ulje i potom ga prodavati na crno. Treba graditi brend koji će tržište cijeniti”, kaže Secca. Prepoznali su to i ribari, u kratkom razdoblju osnovano je 40 zadruga. Osim zajedništva u izlovu ribe sve više investiraju u preradu i tržištu nude proizvode s dodanom vrijednosti.

Problem nacionalizacije
Hrvatski savez zadruga utemeljen je tek 2002. i pred njim je niz zadataka koje treba riješiti. Do svibnja će, najavljuje, poslati u Sabor novi zakon o zadrugama. Definirat će mnoge danas dvojbene detalje, od stimuliranja ulaska u zadrugu i zapošljavanja preko uređenja imovinskih pitanja do zadržavanja profita za nova investiranja. Zakonom žele riješiti i povrat nacionalizirane imovine zadrugama. Njihova zemljišta i objekti procjenjuju se na više od 800 mil. kuna. Kapital za nove investicije vrlo je skup, stoga u zakon ugrađuju Fond uzajamnosti. Djelovao bi na razini HSZ-a, a financijsku snagu crpio uplatom dijela zadržane dobiti. Uz to, otkriva Stecca, pregovaraju s Hrvatskom obrtničkom komorom. Zadruge bi financijsko poslovanje prenijele u Obrtničku štednu banku što otvara uvjete za povoljnije kredite.

Slovenska iskustva

Godišnji prihod 680 mil. eura
Slovenija ima 437 zadruga sa 16.539 članova i 3022 zaposlenih te godišnji prihod od 680 milijuna eura. Zadruge daju oko 75% ukupne poljoprivredne proizvodnje. Čak 78% od 509 milijuna kilograma mlijeka otkupljuje se kroz zadruge, kao i 71% grožđa, 68% povrća, 63% krumpira, ali i 53% gnojiva. Država je vratila 45% nacionalizirane imovine, kaže Peter Vrisk iz Zadružne zveze Slovenije.

Banka u vlasništvu
ZZS je većinski vlasnik Deželne banke, koja uz kreditiranje zadruga obavlja i isplatu potpora iz EU. Vlasnici su i 400 trgovina te svih mljekara osim Ljubljanske, pa poduzimaju aktivnosti za osvajanje većinskog udjela. I politika i javnost prepoznaju značaj zadruga, kaže Vrisk i navodi da treći mandat u Parlamentu zastupa poljoprivrednike.

transformacija

„Kako preživjeti kataklizmu i nakon toga rasti“: Fabris Peruško otkriva kako se mijenja velika kompanija

Elektrifikacija radnih vozila

Kako elektrificirati pick-up bez smanjenja njegovih radnih mogućnosti