EN DE

Arbitraža pri HGK rješava sporove vrijedne 75 milijuna eura

Autor: Suzana Varošanec
29. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Pred Stalnim izbranim sudištem pri HGK više od 100 tužbi, a najnoviji je spor tvrtke Glavice s hotelima Babin kuk

U povodu arbitražne tužbe vrijedne 64 milijuna kuna na koju se odlučila građevinska tvrtka Glavice za rješenje spora s Dubrovnik-Babin kukom u postupku na Stalnom izbranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, doznajemo da to Sudište bilježi značajnije povećanje broja predmeta u 2009. godini.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Mihajlo Dika, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta i ujedno predsjednik Sudišta, iznosi posljednje pokazatelje o radu Sudišta koji upućuju na to da kod privrednika postepeno raste svijest o prednostima arbitražnog sudovanja u odnosu na dugotrajno parničenje u okviru sudstva. “Sudište trenutno administrira u nešto više od 100 predmeta u kojima, po tužbama tužitelja, ukupna označena vrijednost predmeta sporova iznosi oko 74 milijuna eura”, kazao je Dika. Napominje da arbitražna institucija pri HGK organizira i osigurava djelovanje arbitražnih sudova te da arbitraža svoje ovlasti crpi iz sporazuma stranaka. “Trajanje arbitražnog postupka može ovisiti, primjerice, o složenosti sporova, dinamici koju u predmetu određuju i same stranke te ažurnosti arbitara.No, u svakom slučaju, vrijeme trajanja arbitražnih postupaka kraće je od trajanja redovnih sudskih postupka već i zbog činjenice da, prema Zakonu o arbitraži, odluke u arbitražnom postupku imaju prema strankama snagu pravomoćne sudske presude, osim ako se stranke izričito ne sporazumiju da se pravorijek može pobijati pred arbitražnim sudom višeg stupnja”, kaže Dika. Udio sporova s međunarodnim obilježjem, u kojima je tužitelj ili tuženik strana fizička ili pravna osoba, u ukupnom broju predmeta iznosi oko 16 posto. Preostalo su sporovi bez međunarodnog obilježja u kojim su i tužitelji i tuženici domaće fizičke ili pravne osobe. U domaćim sporovima oko 70 posto sporova odnosi se na sporove u kojima su i tužitelj i tuženik domaće pravne osobe, a u preostalih 30-ak posto sporova tužitelj ili tuženik je fizička osoba.

U povodu arbitražne tužbe vrijedne 64 milijuna kuna na koju se odlučila građevinska tvrtka Glavice za rješenje spora s Dubrovnik-Babin kukom u postupku na Stalnom izbranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, doznajemo da to Sudište bilježi značajnije povećanje broja predmeta u 2009. godini.

Mihajlo Dika, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta i ujedno predsjednik Sudišta, iznosi posljednje pokazatelje o radu Sudišta koji upućuju na to da kod privrednika postepeno raste svijest o prednostima arbitražnog sudovanja u odnosu na dugotrajno parničenje u okviru sudstva. “Sudište trenutno administrira u nešto više od 100 predmeta u kojima, po tužbama tužitelja, ukupna označena vrijednost predmeta sporova iznosi oko 74 milijuna eura”, kazao je Dika. Napominje da arbitražna institucija pri HGK organizira i osigurava djelovanje arbitražnih sudova te da arbitraža svoje ovlasti crpi iz sporazuma stranaka. “Trajanje arbitražnog postupka može ovisiti, primjerice, o složenosti sporova, dinamici koju u predmetu određuju i same stranke te ažurnosti arbitara.No, u svakom slučaju, vrijeme trajanja arbitražnih postupaka kraće je od trajanja redovnih sudskih postupka već i zbog činjenice da, prema Zakonu o arbitraži, odluke u arbitražnom postupku imaju prema strankama snagu pravomoćne sudske presude, osim ako se stranke izričito ne sporazumiju da se pravorijek može pobijati pred arbitražnim sudom višeg stupnja”, kaže Dika. Udio sporova s međunarodnim obilježjem, u kojima je tužitelj ili tuženik strana fizička ili pravna osoba, u ukupnom broju predmeta iznosi oko 16 posto. Preostalo su sporovi bez međunarodnog obilježja u kojim su i tužitelji i tuženici domaće fizičke ili pravne osobe. U domaćim sporovima oko 70 posto sporova odnosi se na sporove u kojima su i tužitelj i tuženik domaće pravne osobe, a u preostalih 30-ak posto sporova tužitelj ili tuženik je fizička osoba.

Autor: Suzana Varošanec
29. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close