Zbog grčkih fiskalnih problema vlade država srednje i istočne Europe mogu se mnogo povoljnije zaduživati.

Prema pisanju Bloomberga, Poljska i Rumunjska trude se u prvoj polovici ove godine izdati što je moguće više obveznica. Za izdanjem rumunjskih državnih obveznica vrijednim milijardu eura prošli je tjedan vladao toliki interes da se u državnu riznicu moglo sliti čak 4,5 puta više novca. U trećem međunarodnom izdanju poljskih državnih obveznica prikupljeno je 1,2 milijarde eura po rekordno niskoj cijeni. Poljska ove godine namjerava izdati obveznice u iznosu 70 milijardi dolara. Zamjenik poljskog ministra financija Dominik Radziwill ističe kako Poljska kreće u pojačano izdavanje obveznica zbog “dobrih tržišnih uvjeta, potražnje europskih investitora i nedostatka konkurencije drugih izdavatelja”. Trend povoljnog zaduživanja namjerava iskoristi i Češka koja će ove godine emitirati 15 milijardi eura vrijedna obveznička izdanja. Analitičari ipak ne vjeruju da će se naći kupci za tolike obveznice. Naime, investitori sve više zaobilaze obveznice članica eurozone zbog sve većih fiskalnih problema u tim državama percipirajući ih kao sve rizičnije. S druge strane nove članice Europske unije sve više postaju uzor dobro upravljanih javnih financija zbog nižih razina javnog duga i prihvatljivih proračunskih deficita.

Javni dug
Dok će u eurozoni ove godine, prema predviđanjima Europske komisije, prosječna razina javnog duga dosegnuti 84 posto BDP-a, u skupini novih članica EU samo će Mađarska imati javni dug veći od 60 posto. Mađarski javni dug trebao bi iznositi gotovo 80 posto BDP-a. Unatoč tome prinos na mađarske desetogodišnje obveznice je za 1,73-postotna boda veći nego na njemačke državne obveznice iste ročnosti. Krajem prošle godine prinos na “Mađare” bio je za dvapostotna boda veći u odnosu na “Bund”. Što se tiče deficita, prosječni manjak proračuna u eurozoni ove će godine biti 6,9 posto, dok će Mađarska, Rumunjska i Češka neznatno probiti dopuštenih tri posto.

Plodovi suradnje s MMF-om
“Problemi u eurozoni s Grčkom i rješavanje njezinih proračunskih problema privlače investitore u srednju i istočnu Europu”, tvrdi Nigel Rendell, analitičar za brzorastuća tržišta u londonskoj RBC Capital Markets. “Usuđujem se reći da su to sigurne luke. Ako promatrate proračunske deficite, oni su znatno manji u srednjoj i istočnoj Europi nego u Grčkoj”, dodao je Rendell. Iako zvuči paradoksalno, za povoljnije uvjete zaduživanja zaslužna je kriza i Međunarodni monetarni fond (MMF). Naime, nakon što je 2008. kriza pokosila baltičke države te Mađarsku i Rumunjsku, “stand-by” aranžman s MMF-om prisilio ih je na vrlo strogu fiskalnu disciplinu. Plodove suradnje s MMF-om istok Europe upravo ubire.

Proračun

Mađarski fiskalni preporod
Analitičar pariške banke BNP Paribas Bartosz Pawlowski smatra da je Mađarska izvrstan primjer fiskalnog preporoda. Premijer Gordon Bajnai u dvije je godine srezao državne rashode za 1,3 bilijuna forinti kako bi Mađarska mogla dobiti MMF-ovu pomoć od 27 milijardi dolara.