Tvrtkama uvrštenim u najvišu aktivnu kotaciju Zagrebačke burze ta činjenica ne jamči znatniju atraktivnost za obvezne ili dobrovoljne mirovinske fondove. Prema podacima Središnjega klirinškog depozitarnog društva (SKDD) o deset najvećih dioničara u pojedinoj kompaniji, od 17 tvrtki čije dionice kotiraju na elitnom Službenom tržištu, u njih pet je imovinu svojih klijenata uložio tek jedan “mirovinac”. U vlasničkoj strukturi tri tvrtke su dva obvezna mirovinska fonda, dok su tri ili sva četiri “mirovinca” veći dioničari u ukupno osam tvrtki. Pritom dionice Genere, bivše Veterine, nisu bile zanimljive nijednom od fondova.

Nezanimljivi građevinci
Sve obvezne mirovinske fondove u svoju su vlasničku strukturu privukli Atlantic grupa, T-HT, Podravka i šećerana Viro. Zanimljivo je kako građevinske tvrtke iz prve kotacije baš i nisu u središtu zanimanja mirovinskih fond-menadžera. Iako Ingrine dionice imaju svi osim fonda Erste Plavi, Dalekovoda i Instituta IGH, svoje je povjerenje u većoj mjeri darovao samo AZ obvezni mirovinski fond. U tim dvjema tvrtkama AZ drži 1,1, odnosno 1,2 posto udjela. U središtu zanimanja mirovinskih fondova nisu baš ni Optima Telekom u kojoj 2,7 posto udjela drži samo AZ fond kao peti najveći dioničar ili Varteks kojem je sa 2,8 posto udjela izložen Erste Plavi. U Ininu se vlasničku strukturu osim Mola i države kao treći najveći dioničar uspio ugurati i AZ fond. Predstavnik obveznoga mirovinskog fonda koji je želio ostati anoniman tvrdi da uvrštenje dionice na Službeno tržište i ispunjavanje strogih uvjeta transparentnosti ne jamči atraktivnost i za mirovinske fondove.

Nedovoljan prinos
“Niz faktora utječe na naš izbor. Prva kotacija ne obećava ulaganje mirovinskog fonda jer neke od uvrštenih dionica možda ne obećavaju dovoljan prinos”, kazao je izvor Poslovnog dnevnika. Slično misli i Ivan Ivin, predsjednik Uprave Ilirika Investmentsa. “To je odluka njihovih fond-menadžera, odlučuje se za dionice koje im nešto znače. Iako uvrštenje u prvu kotaciju nešto znači, ona nije mjerilo atraktivnosti”, smatra Ivin. Prema njegovu mišljenju, dionice koje nisu u prvoj kotaciji mogu biti mnogo atraktivnije za ulaganje. Ivinove riječi potvrđuje i podatak kako su u vlasničkoj strukturi Ericssona NT, čija je dionica uvrštena na Redovito tržište, sva četiri fonda, dok povlaštenu dionicu Adrisa u svojem portfelju imaju Erste Plavi, Raiffeisen i PBZ/CO obvezni mirovinski fond. Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Investa, smatra da svatko tko sudjeluje na tržištu kapitala donosi vlastite investicijske odluke i one se od subjekta do subjekta razlikuju, pa tako i u slučaju mirovinskih fondova. “Mirovinski fondovi imaju specifična ograničenja ulaganja ovisno o tržišnoj kapitalizaciji. U pojedinim vremenima taj je uvjet zadovoljen, u pojedinima nije. S obzirom na tu činjenicu, teško je govoriti o razlozima investiranja ili neinvestiranja u pojedinu dionicu. Također ako mirovinski fond nije u prvih deset najvećih vlasnika koji se vide u SKDD-u, to ne mora automatski značiti da nema uopće u svom portfelju pojedinu dionicu”, ističe Glavaš. Regulator je, inače, lani “mirovincima” olakšao ulaganja u domaće tvrtke, no pitanje je koliko je to imalo efekta.