Ministarstvo financija s bankarima je privelo kraju pripreme novog zaduživanja kojim će se refinancirati dugovi koji dolaze na naplatu. Prvo sljedeće veliko dospijeće, u ponedjeljak, domaće su obveznice od tri milijarde kuna, a država danas ide s dva nova izdanja koja su aranžirale četiri vodeće banke na domaćem tržištu. Jedno je kunsko i bit će pola milijarde kuna veće od iznosa koji u ponedjeljak treba isplatiti za obveznice iz 2005. godine, s tim da glavnici treba dodati i polugodišnji kupon od stotinjak milijuna. Drugo je zaduženje vezano uz euro i veličine je 350 milijuna eura. Ukupno je, dakle, riječ o 6 milijardi kuna, a u oba slučaja obveznice se izdaju na 10 godina. Višak novca povrh iznosa refinanciranja spomenutih obveznica dijelom će, prema najavi ministra Ivana Šukera, poslužiti za restrukturiranje kratkoročnih dugova države po trezorskim zapisima.

Sindicirani kredit
U ožujku, naime, dospijeva ukupno 3,2 milijarde kuna zapisa u kunama, a u drugoj polovini mjeseca i oko 1,1 milijardu kuna “trezoraca” vezanih uz euro (155 milijuna eura). Za skorašnje dospijeće pola milijarde eura sindiciranoga kredita u ovoj rundi očito nema prostora pa već uskoro valja očekivati nove razgovore s bankarima o uvjetima refinanciranja. Kako bilo da bilo, kod novog izdanja euroobveznica kupon nosi kamatu od 6,50 posto godišnje, dok će na kunsko biti nešto viših 6,75 posto godišnje. Ukupan prinos za kupce izdanja u oba će slučaja biti nešto viši – 6,70 na eursko i 6,95 posto na kunsko. Jeftino nije. Je li skupo? Za takve ocjene prvo se treba “dogovoriti” o tome što su parametri kojima se to važe i s kojim se zemljama i pokazateljima Hrvatska objektivno može uspoređivati kad se govori o premijama rizika. U slučaju najnovijeg zaduženja ta je premija u odnosu na referentni “euroswap” utvrđena na 335 i 360 bazičnih bodova (3,35 i 3,60 postotnih poena). U konačnici je cijena nešto niža nego kod jesenskoga američkog iskoraka, a kako god je tko ocjenjivao, ona odražava raspoloženje i percepciju tržišta.

‘Uspješno’ zaduživanje
Slično je i s učestalim ironiziranjem “uspješnog zaduživanja” države. Iz perspektive visokozadužene zemlje, s manjkom domaće štednje, svako povećanje duga teško bi se moglo nazvati uspjehom, no s pozicija neumoljivih obveza servisiranja dugova i financiranja tekućih deficita neuspjeh je ne moći (re)financirati te potrebe zaduživanjem. S financijskom krizom unatrag godinu i pol to je mnogim zemljama prestala biti tek hipotetska prijetnja pa se i o zaduženjima govori(lo) u terminima uspjeha ma koliko to ne govori mnogo o održivosti gospodarskih politika u dužem roku.

Brojke

Nova kamata kao i stara
Nova državna kunska i euroobveznica izdaju se na rok od deset godina. Kunsko izdanje vrijedi 3,5 milijardi kuna i nosit će kamatu od 6,75 posto. Ukupan prinos za investitore iznosit će 6,95 posto. Euroobveznica se izdaje u iznosu od 350 milijuna eura uz kamatu od 6,5 posto. Ukupan prinos za ulagače u ovu obveznicu iznosi 6,7 posto. Zanimljivo je da kunska obveznica zamjenjuje petogodišnju obveznicu izdanu u visini od tri milijarde kuna. Ta je obveznica također nosila godišnju kamatu od 6,75 posto.