Susret premijerke Jadranke Kosor i ruskog premijera Vladimira Putina u Moskvi, na kojem je dogovoreno priključenje Hrvatske budućem ruskom plinovodu Južni tok, aktualizirao je gradnju skraćene verzije naftovoda Družbe Adrije.

Jadranskim naftovodom (Janaf) ruska bi se nafta transportirala do luke u Omišlju, dok bi u suprotnom pravcu išla s Mediterana u Mađarsku i Slovačku. “Zadovoljan sam razgovorima u Moskvi”, rekao je Poslovnom dnevniku Ante Markov, predsjednik Uprave Janafa, nakon povratka iz Moskve gdje se susreo s predstavnicima ruskog Transnjefta. U priopćenju poslanom Zagrebačkoj burzi Markov je napomeno da “Janaf pregovara s više ruskih kompanija o transportu i skladištenju sirove nafte i drugih poslova, no da u ovoj fazi nisu u mogućnosti objaviti pojedinosti pregovora.”. Kaže kako “za sada nema novih materijalnih činjenica koje bi utjecale na eventualni rast ili pad cijene dionica”. U srijedu je dionica Janafa pala 0,85 posto, zaustavivši se pri cijeni od 3031 kune. Dan prije ojačala je 1,53 posto uz promet od tri milijuna kuna. Priključenju Hrvatske Južnom toku prethodila su nagađanja kako će Rusi zauzvrat tražiti realizaciju projekta Družba Adria koji je prije odbačen u Hrvatskoj. Spekulacije je pojačala podrška EU i SAD-a LNG terminalu na Krku, čiji je cilj smanjiti ovisnost srednje Europe o ruskom plinu.

“To nije povezano. Svaki projekt je zaseban”, kaže Boris Medvjedev, savjetnik u ruskom veleposlanstvu u Zagrebu. O realizaciji Družbe Adria kaže da “treba pričekati informacije iz Moskve”. Visokopozicionirani izvor iz hrvatske Vlade tvrdi da “trgovine nije bilo”. Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner, koja se protivila gradnji Družbe Adria, kaže da sporazuma u izvornom obliku iz 2002. neće biti. “Radi se na skraćenoj verziji tog projekta koji bi, ako se postavi nova cijev, nama bio prihvatljiv”, kaže Piršić. Janaf bi distribuirao naftu s Mediterana prema rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj, dok je sada izvozi samo u BiH i Srbiju. “To je uvijek bila ideja. Hrvatska bi postala regionalno energetsko središte”, smatra Igor Dekanić, profesor na rudarskom fakultetu u Zagrebu.