U beogradskim medijima sve su češći napisi u kojima srpski biznismeni tvrde da im je onemogućeno investirati u Hrvatsku. Također kažu da im je onemogućen plasman proizvoda na hrvatsko tržište. Kao argument se navodi da u Srbiji posluje više od 200 hrvatskih tvrtki, koje su uložile 500 milijuna eura, dok investicije desetak srpskih kompanija u Hrvatsku iznose svega 20 milijuna eura.

Politički razlozi
Postoje različita objašnjenja zašto je ekonomska suradnja dviju država neravnomjerna tako da Srbija u vanjskotrgovačkoj razmjeni ima deficit od 117,3 milijuna dolara, dok prema hrvatskim izvorima ta razlika iznosi 200 milijuna dolara. Prema jednima razlog postoji u nestabilnim političkim odnosima između dviju država, dok drugi tvrde da su srpska poduzeća nedovoljno angažirana da investiraju i prodaju robu u Hrvatskoj. Radoslav Veselinović, predsjednik Galeb grupe, iznosi primjer kako njegovoj kompaniji nije uspjelo kupiti hrvatsku tvrtku Pluto zbog navodnoga kašnjenja u podnošenju prijave. Međutim, objašnjava Veselinović, već dan poslije u zagrebačkim medijima objavljena je informacija kako je Galebu, kao srpskoj tvrtki, bilo onemogućeno da kupi hrvatsko poduzeće, što je predstavljeno kao uspjeh. Kao primjer neuspjela investiranja u Hrvatsku navodi se i pokušaj kupnje KIM-a, karlovačke mljekare koju je želio Danube Foods, te Zagrepčanke na koju je oko bacio Miroslav Mišković kao i pokušaj investiranja Comtradea. Slavko Đurić iz Centra za poduzetništvo konstatira da su hrvatska vrata zatvorena za poduzeća iz Srbije uz napomenu kako postoji tihi bojkot srpske robe u Hrvatskoj. Prema njegovoj ocjeni pogreška je u tome što je Srbija otvorila vlastito tržište, a zauzvrat nije tražila isti tretman za svoje gospodarstvenike. Glavni razlog tamošnjeg deficita je što s Hrvatskom nije potpisan bilateralni sporazum u okviru Cefte kako bi se povećale kvote i smanjile carine na poljoprivredne proizvode iz Srbije.

Potpora države
Prema ocjeni Milana Kovačevića, savjetnika za ulaganja, glavni razlog slabe zastupljenosti srpskih proizvoda je što se u Hrvatskoj trude da je bude manje, što nije dopušteno otvaranje trgovačkih lanaca te što je izostala potpora države. S druge strane Radoslav Drašković, vlasnik Swissliona, navodi kako nije imao problema kad je kupio sisački Eurofood Market te da je preko prodajne mreže hrvatskih trgovaca lani prodao robu vrijednu 15 milijuna eura.

Reagiranje

Poziv za investiranje
Željko Kuprešak, veleposlanik Hrvatske u Beogradu, reagirao je na tvrdnje o problemima s ulaganjem u Hrvatsku izjavom kako su srpske tvrtke dobrodošle. On tvrdi da mu nitko od srpskih gospodarstvenika nije došao s pritužbom kako se iz političkih razloga ne može pojaviti na tržištu i pozvao sve koji imaju probleme da mu se jave.