Već više od pola godine tržište nestrpljivo očekuje objavu tko je novi vlasnik ili strateški partner Eurobeva, bivših Lura pića. Istodobno, Marijan Kos, prvi čovjek tvrtke u tjedniku Lider izjavljuje kako se njima (i vlasniku) nikamo ne žuri jer im je cilj, kaže, dugoročni razvoj kompanije i partner koji će to moći osigurati. Kako se čuje da su uz već poznate kandidate – Podravku i Pepsi Co. – razgovori opet obnovljeni i s Badelom 1862, ne bi čudilo da “vaganje” faktora koji su presudni za odabir kupca/partnera potraje još koji mjesec.

Treći ‘igrač’
Nikome nije svejedno koga će na kraju izabrati Luka Rajić, jer o tome izboru ovisi kako će se iznova slagati puzzle na tržištu bezalkoholnih pića na kojem su odnosi već duže vrijeme isti i dobro poznati – Coca-Cola je lider na tržištu gaziranih pića, a Jamnica na tržištu voda i negaziranih sokova. Marijan Kos kaže da Lura, odnosno današnji Eurobev, u ovisnosti od segmenta drži 10-12 posto udjela dok neki drugi izvori tvrde da je riječ o 7-10 posto udjela u pojedinim segmentima. Ipak, može se reći da je ta tvrtka u segmentu negaziranih pića treći tržišni igrač – iza Jamnice i Coca Cole. S potencijalnim kupcima, osobito onima koji imaju vodu (Podravka ili Badel) bit će ojačan Eurobevov proizvodni portfelj i volumen što mu proširuje ulaz u distributivne kanale. Ne bi, stoga, začudilo da Eurobev s novim vlasnikom krene u napad i na drugu tržišnu poziciju. Tim više što je jedno od glavnih tržišnih obilježja kontinuirani pad tržišta u segmentu gaziranih pića, stagnacija ili lagani rast u negaziranim sokovima i mineralnim vodama te izraziti rast u izvorskim vodama, ledenim čajevima i vitaminiziranim instant napicima. Primjerice, poznato je da je Cedevita ostvarila izniman iskorak u HORECA kanalu pa je svojoj, inače, stabilnoj poziciji u potrošnji kućanstava prošle godine pridodala i rast u tome segmentu. Čuje se da se rast između 15-20 posto nastavlja i u prvom kvartalu ove godine. Podatak da dvije godine zaredom bilježi količinski pad plasmana drugo je glavno obilježje tržišta. Službeni podaci Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića kažu da je u 2005. tržište palo za dva posto u odnosu na godinu ranije. Taj se trend, prema riječima Ružice Glazer, direktorice GIUPP-a, nastavlja i u prvom kvartalu 2006. U razdoblju siječanj-ožujak, naime, na hrvatsko je tržište stavljeno ukupno 58 milijuna litara bezalkoholnih pića što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje ponovno pad od dva posto.

Četiri naknade
Ružica Glazer smatra da glavni utjecaj na lagani pad potrošnje ima cijena proizvoda uslijed nekih nelogičnih poteza države. “Podaci za travanj i svibanj pokazuju daljnji pad potrošnje. U proizvod su uračunate četiri naknade s naslova ambalažnog otpada, a istodobno je opterećen trošarinom što je praksa koju ne poznaju zemlje EU-a. Naši proizvođači, međutim, državi po osnovi toga poreza plaćaju 40 kuna po hektolitru odnosno 0,40 kuna po litri. Na generalan rast razine cijena BAP-a utjecala je i svojedobna ugradnja mehaničkih pročišćivača za vode”, kaže Glazer. Ona ističe kako proizvođači nemaju ništa protiv zbrinjavanja ambalažnog otpada, ali su protiv toga da plaćaju tako visoke naknade za ambalažni otpad. “Osim toga, iako se plaća 100 postotno zbrinjavanje, na kraju se zbrine samo 20 posto otpada dok ostatak ide u komunalni otpad koji se opet posebno plaća. Smatramo da je obračun troška i u slučaju pročišćivača nepravedan jer se obračun radi na ulaznih 100 litara vode od kojih 70 posto završi u boci. Prema tome, obračunavati bi se trebalo samo 30 posto što bi bilo znatno manje cjenovno opterećenje za proizvod”, kategorična je Ružica Glazer, direktorice GIUPP-a.

Financijski rast između 5 i 10 posto

Proizvođači smatraju da je utjecaj na pad u prvom kvartalu imao i “drugačiji raspored uskrsnih praznika” koji ove godine nisu bili dio potrošnje prvog tromjesečja. Oni, unatoč teškoćama o kojima govori Ružica Glazer, direktorice GIUPP-a, očekuju dobru sezonu, a (ako se isključi utjecaj sezone) ovogodišnji planirani financijski rast prognozira se između pet i 10 posto. Planovi variraju od segmenta do segmenta, pa se u gaziranim sokovima projekcija radi na minimalnih 1-3 posto rasta, u negaziranima 5-8 posto, a u čajevima i vodama od 10-20 posto. Naravno, ako vremenske prilike u glavnoj sezoni posluže industriji koja je o njima itekako ovisna.

Jamnica: 70 posto voda i 25 posto sokova

Zbog segmentiranosti tržišta bezalkoholnih pića na ovom se tržištu ne može govoriti o jednom lideru. Naime, osim temeljne podjele na gazirana i negazirana pića i vode, gazirani sokovi se, primjerice, dijele na cola pića i ostale. Coca-Cola je lider i u cola pićima i u ostalim gaziranim pićima. Negazirani sokovi se, pak, dijele na juiceve, nektar sokove, ledene čajeve, vitaminizirane napitke itd. Svaka od tih grupa ima svoju ljestvicu najjačih prema visini udjela. Međutim, kad bi se tržišni udjeli mehanički zbrajali moglo bi se reći da je Jamnica neupitni tržišni lider u bezalkoholnim pićima jer osim što ima 70 posto udjela na tržištu voda, s oko 25 posto udjela ona je lider i u negaziranim sokovima. U prilog tome idu i nalazi jednog istraživanja tržišta koje je pokazalo da su u Hrvatskoj najjači brendovi bezalkoholnih pića Jamnica, Coca-Cola, Jana i Cedevita.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Razvojna strategija

Nova faza elektrifikacije i inteligentne vožnje usmjerena je na europske ceste