Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Gubitnici, kalkulator u ruke i snizite kamate

Autor: Ana Blašković
24. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Iako su krediti iz modela A jedva profitabilni, ta su sredstva bankama donedavno bila zamrznuta u HNB-u s povratom od 0,75 posto pa su i uz malu kamatu u plusu

Ispadanje Zagrebačke i Erste & Steiermärkische banke iz finala prve HBOR-ove aukcije u bankarskim je krugovima glasno je odjeknulo. Budući da je riječ o dvije od ‘top tri’ banke koje same drže više od trećine bankarskog tržišta, a na koje se Vlada aktivno oslanja u fiskalnoj politici, odmah su krenule spekulacije o skrivenoj poruci adresiranoj na ministra Ivana Šukera i Vladu. Sam ministar nakon objave rezultata aukcije nije odlio već je poručio da “neke vodeće banke nisu dobile pravo na te kredite jer nisu ponudile dovoljno nisku kamatnu stopu”, kao i da su “rezultati aukcije pokazali da banke mogu s kamatama ići niže nego što su govorile”. Konačna prosječna kamatna stopa tvrtkama nakon aukcije u HBOR-u iznosi 5,05 posto. Prema dobro upućenim, no neslužbenim informacijama iz bankarskih krugova, ispada da rasplet prve aukcije nije poruka ministru već je razlog daleko – banalniji.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Izigrali ih?
Pripremavši se za aukciju bankari su navodno ‘međusobno neformalno kontaktirali’ i pokušavali ispipati koliko će daleko ići konkurencija u snižavanju marži i kamatnih stopa. “Banke su najavile iznose kamata s kojima će licitirati, no u stvarnim ponudama dodatno su ih snizile – osim Zagrebačke i Erste banke, koje su ostale pri početnim pozicijama”, kaže naš izvor. Time su konačne ponude Zabe i Erste banke, oko 0,3 postotna boda više od ostalih, ispale nekonkurentne i odbačene. Takav razvoj događaja u bankama, naravno, demantiraju. Iz Zagrebačke su ponovili da ponuđena kamata odražava strukturu i rizik klijenata te da će neovisno o ishodu prve aukcije servisirati sve svoje klijente na listi za ove kredite. Poručuju da će i “nadalje aktivno sudjelovati u kreditiranju gospodarstva, samostalno i u suradnji s Vladom i HBOR-om kroz oba predviđena modela”. I u Ersteu odbacuju ‘neformalne kontakte’ te kažu da je

Ispadanje Zagrebačke i Erste & Steiermärkische banke iz finala prve HBOR-ove aukcije u bankarskim je krugovima glasno je odjeknulo. Budući da je riječ o dvije od ‘top tri’ banke koje same drže više od trećine bankarskog tržišta, a na koje se Vlada aktivno oslanja u fiskalnoj politici, odmah su krenule spekulacije o skrivenoj poruci adresiranoj na ministra Ivana Šukera i Vladu. Sam ministar nakon objave rezultata aukcije nije odlio već je poručio da “neke vodeće banke nisu dobile pravo na te kredite jer nisu ponudile dovoljno nisku kamatnu stopu”, kao i da su “rezultati aukcije pokazali da banke mogu s kamatama ići niže nego što su govorile”. Konačna prosječna kamatna stopa tvrtkama nakon aukcije u HBOR-u iznosi 5,05 posto. Prema dobro upućenim, no neslužbenim informacijama iz bankarskih krugova, ispada da rasplet prve aukcije nije poruka ministru već je razlog daleko – banalniji.

Izigrali ih?
Pripremavši se za aukciju bankari su navodno ‘međusobno neformalno kontaktirali’ i pokušavali ispipati koliko će daleko ići konkurencija u snižavanju marži i kamatnih stopa. “Banke su najavile iznose kamata s kojima će licitirati, no u stvarnim ponudama dodatno su ih snizile – osim Zagrebačke i Erste banke, koje su ostale pri početnim pozicijama”, kaže naš izvor. Time su konačne ponude Zabe i Erste banke, oko 0,3 postotna boda više od ostalih, ispale nekonkurentne i odbačene. Takav razvoj događaja u bankama, naravno, demantiraju. Iz Zagrebačke su ponovili da ponuđena kamata odražava strukturu i rizik klijenata te da će neovisno o ishodu prve aukcije servisirati sve svoje klijente na listi za ove kredite. Poručuju da će i “nadalje aktivno sudjelovati u kreditiranju gospodarstva, samostalno i u suradnji s Vladom i HBOR-om kroz oba predviđena modela”. I u Ersteu odbacuju ‘neformalne kontakte’ te kažu da je

pri izboru kamate kriterij bilo isključivo tržište. “S naše strane bila je ponuđena kamatna stopa za koju smo smatrali da odgovara navedenim kriterijima te da održava ravnotežu s razinom kretanja kamatnih stopa za sve one klijente i projekte koji ne sudjeluju na aukciji”, kažu u Ersteu, priznajući da će se za sljedeće aukcije voditi tržišnim kriterijima, “ali i analizirati sve potrebne parametre još jednom”.

Bolja računica
Je li se doista radilo o pogrešnoj procjeni ili šahovski odigranom potezu konkurencije u borbi za niskorizične plasmane kojima država na sebe preuzima velik dio rizika, saznat ćemo kroz petnaestak dana. Iako su ti krediti bankama tek minimalno profitabilni, treba naglasiti da su bankama ta sredstva donedavno bila zamrznuta na računu HNB-a s povratom od 0,75 posto pa su i uz minimalnu kamatu opet u plusu. Također, ne treba zanemariti niti mogućnost smanjivanja rizičnosti aktive jer se radi o plasmanima s daleko nižim rizikom od standardnih korporativnih što dugoročno može donijeti povećanje tržišnog udjela i veću profitabilnost.

Autor: Ana Blašković
24. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close