EN DE

Nova tršćanska kriza Slovenije i Italije

Autor: Silvije Tomašević
22. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Natezanjima u vezi s gradnjom željezničkog čvora Trst – Divača, brzoj pruzi i LNG terminalu dvije države pridodale i luku Kopar

Oko za oko u odnosima Italije i Slovenije, odnosno, kako piše tršćanski list Piccolo, “nema mira na istočnoj granici”. Nakon što je Ljubljana najavila kako je poslala dokumentaciju Europskom sudu pravde o gradnji LNG terminala u Tršćanskom zaljevu, Italija je Bruxellesu prijavila slovensku namjeru proširenja koparske luke zbog njezina utjecaj na okoliš.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sve više otvorenih pitanja
Talijanska ministrica okoliša i turizma Stefania Prestigiacomo traži od Slovenije izradu studije o ekološkom utjecaju planiranog proširenja luke Kopar. Vijest o talijanskom zahtjevu za analizom projekta kontejnerskog terminala u Ankaranu predsjednik NO Luke Kopar Janez Požar samo je prokomentirao kako je “neugodno iznenađen”. Piccolo ocjenjuje kako će u ovakvom ozračju biti teško uskoro sazvati sastanak Međuministarskoga talijansko-slovenskog odbora koji bi trebao riješiti ne samo pitanje LNG terminala kod Trsta već i dugogodišnji spor oko gradnje željezničkog čvora Trst – Divača, ključnog u gradnji koridora V, a Slovenci odugovlače s donošenjem konačnog projekta brze pruge na svom dijelu tršćanskog zaleđa. Ljubljana dvije godine prigovara gradnji LNG terminala kod Trsta, a nakon što je slovenski ministar okoliša, inače Hrvat, Roko Žarnić izjavio da ga je vlada zadužila za preliminarni postupak protiv Italije, talijanska diplomacija je uzvratila istom mjerom. Žarnić tvrdi da LNG terminal šteti turizmu, ribolovu, sigurnosti i drugim aktivnosti na cijelom prostoru, pa i slovenskome. Slovenci tvrde da je “talijanska politika postupila na osnovi loših savjeta” jer se ta dva slučaja ne mogu uspoređivati. Bivši slovenski podtajnik ministarstva vanjskih poslova Franc Jurij poručuje da “Talijani griješe jer je LNG terminal mnogo opasniji za okoliš, što su dokazale i analize slovenskih i talijanskih ekologa”. Kaže kako je pozitivno što će zahtjev ministrice Prestigiacomo omogućiti recipročno ocjenjivanje dvaju projekta. “Ako talijanska vlada drži potrebnim pripremu studije o utjecaju na okoliš prilikom gradnje nove luke Kopar, legitimno je i traženje Ljubljane da se analizira utjecaj LNG terminala na okoliš”, drži Juri.

Oko za oko u odnosima Italije i Slovenije, odnosno, kako piše tršćanski list Piccolo, “nema mira na istočnoj granici”. Nakon što je Ljubljana najavila kako je poslala dokumentaciju Europskom sudu pravde o gradnji LNG terminala u Tršćanskom zaljevu, Italija je Bruxellesu prijavila slovensku namjeru proširenja koparske luke zbog njezina utjecaj na okoliš.

Sve više otvorenih pitanja
Talijanska ministrica okoliša i turizma Stefania Prestigiacomo traži od Slovenije izradu studije o ekološkom utjecaju planiranog proširenja luke Kopar. Vijest o talijanskom zahtjevu za analizom projekta kontejnerskog terminala u Ankaranu predsjednik NO Luke Kopar Janez Požar samo je prokomentirao kako je “neugodno iznenađen”. Piccolo ocjenjuje kako će u ovakvom ozračju biti teško uskoro sazvati sastanak Međuministarskoga talijansko-slovenskog odbora koji bi trebao riješiti ne samo pitanje LNG terminala kod Trsta već i dugogodišnji spor oko gradnje željezničkog čvora Trst – Divača, ključnog u gradnji koridora V, a Slovenci odugovlače s donošenjem konačnog projekta brze pruge na svom dijelu tršćanskog zaleđa. Ljubljana dvije godine prigovara gradnji LNG terminala kod Trsta, a nakon što je slovenski ministar okoliša, inače Hrvat, Roko Žarnić izjavio da ga je vlada zadužila za preliminarni postupak protiv Italije, talijanska diplomacija je uzvratila istom mjerom. Žarnić tvrdi da LNG terminal šteti turizmu, ribolovu, sigurnosti i drugim aktivnosti na cijelom prostoru, pa i slovenskome. Slovenci tvrde da je “talijanska politika postupila na osnovi loših savjeta” jer se ta dva slučaja ne mogu uspoređivati. Bivši slovenski podtajnik ministarstva vanjskih poslova Franc Jurij poručuje da “Talijani griješe jer je LNG terminal mnogo opasniji za okoliš, što su dokazale i analize slovenskih i talijanskih ekologa”. Kaže kako je pozitivno što će zahtjev ministrice Prestigiacomo omogućiti recipročno ocjenjivanje dvaju projekta. “Ako talijanska vlada drži potrebnim pripremu studije o utjecaju na okoliš prilikom gradnje nove luke Kopar, legitimno je i traženje Ljubljane da se analizira utjecaj LNG terminala na okoliš”, drži Juri.

Krivotvoreni podaci
Udruga Alpe Adria Green uputila je Sloveniji izvješće u kojem drži kako su neki podaci o projektu LNG terminala pokraj Trsta krivotvoreni. Takvi su terminali kemijski destruktivni za more i u slučaju nezgode devastirao bi se okoliš u krugu od 10 km. Zato se oni smještaju na 15 km od obale koja ne smije biti naseljena. Tršćanski terminal bio bi u samoj luci, u već zagađenom zaljevu Mugge, u blizini naselja i transalpskog naftovoda pa ne jamči sigurnost, tvrde ekolozi. “Projekt se pridržava europskih normi i o njemu je obaviještena slovenska vlada. Neke njihove primjedbe su prihvaćene, a o projektu je obaviješten EK”, tvrdi Prestigiacomo.

Činjenice

LNG terminal kod Trsta
LNG terminal LNG pokraj Trsta bio bi na oko 13 km od obale, trebao bi primati 320.000 prostornih metara prirodnog plina. Imao bi kapacitet od osam milijardi prostornih metara plina godišnje, što znači dolazak 85 brodova godišnje ili jedan brod svaka četiri dana. Italija je već stavila u pogon dva terminala i namjerava postaviti još deset.

Autor: Silvije Tomašević
22. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close