Vidjet ćete, naftne kompanije tražit će naftu u još dubljim vodama, tražit će je na Arktiku, koristit će još suvremenije tehnologije, naglasio je nedavno Leonardo Maugeri, jedan od vodećih ljudi talijanskog Enija. Komentirajući sve intenzivnije angažiranje naftnih kompanija u najnepristupačnijim dijelovima svijeta, i to unatoč krizi, Maugeri ističe da će se ubrzo, nakon ponovnog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, isplatiti sve investicije. Eni je potpisao ugovor s venezuelskom vladom vezan uz radove na poljima u području rijeke Orinoco, a projekti se procjenjuju na oko 18 milijardi dolara. Samo dan prije naftni konzorcij, u kojem sudjeluje Eni, potpisao je završni ugovor o eksploataciji polja Zubair na jugu Iraka.

Partnerstvo s Enijem
Upravo je partnerstvo s Enijem obilježilo posljednji veliki Inin projekt. Naime, krajem studenog talijansko-hrvatska tvrtka Inagip počela je proizvoditi plin s platforme Annmaria na crti razgraničenja između Hrvatske i Italije. U punom režimu ondje će se proizvoditi 1,6 milijuna prostornih metara na dan. Zasad na vidiku nema nijednoga novog projekta u hrvatskom dijelu primorja premda ondje, navodno, leže goleme zalihe. “Službene procjene nisu točne. Rezerve su daleko veće nego se to govori javnosti”, kaže hrvatski stručnjak koji je provodio istraživanja na sjevernojadranskim poljima. Napominje također da “upstream” biznis u Ini više nema tko raditi. Starije generacije stručnjaka koje su 80-ih godina, uz bok najvećim svjetskim naftašima poput Chevrona, Totala i Shella, provodile istražne radove po svijetu polako se povlače u mirovinu. Od novih ljudi i ne traže se istražne aktivnosti, a već je dulje vrijeme ukinuto izdvajanje za istražne radove. Nekad se oko 3 posto prihoda od proizvodnje ulagalo u istraživanje i razvoj. Istražni blokovi i polja u Egiptu, Angoli i Siriji datiraju iz vremena bivše Jugoslavije.“U nekadašnjim nesvrstanim zemljama nudile su se brojne prilike koje su mogle izdići Inu u velikog naftaša”, napominje osoba koja je godinama radila na istražnim blokovima. Prije koji dan otpočeli su radovi na sirijskom istražnom bloku Aphamya, no zbog nedostatka novca traži se partner. Geolozi vjeruju da se ondje nalaze znatne rezerve premda u prvoj fazi nije pronađeno ništa. Mađarski Mol, 47-postotni vlasnik, i te kako je svjestan važnosti kapitalnih ulaganja. Mol je 22. studenoga najavio investicije od oko 2 milijarde dolara, od kojih bi velik dio trebao otići u bušotine u Mađarskoj i Rusiji. Nije poznato koliko će biti uloženo u Hrvatsku, no najveći dio otići će u poboljšanje rafinerija.“Ina nastavlja ulagati u sisačku rafineriju. To je glavni faktor Inina uspjeha”, poručuje Uprava, napomenuvši kako je dosad uloženo 118 milijuna eura. To je svakako nužno jer bi rafinerija ruskog Zarubežnjefta, tj. njegove tvrtke Njeftegazinkor, u Bosanskom Brodu mogla zasjeniti Ininu rafineriju u Sisku.

Rusi su najavili ulaganje milijardu eura do 2015. u postrojenje u Bosanskom Brodu te Rafineriji motornih ulja u Modriči. U Brodu žele povećati preradu sa sadašnjih oko milijun tona na četiri milijuna tona godišnje.Ove se godine očekuje rast konkurencije na maloprodajnom tržištu u Hrvatskoj. Prema podacima s kompanijine internetske stranice ruski Lukoil na hrvatskom tržištu ima 21 crpku, a prije je najavljivao kako mu je cilj imati 100 pumpi. U posljednja dva mjeseca otvorio je četiri nove benzinske crpke. Uprava slovenskog Petrola u sklopu ovogodišnjega regionalnog širenja namjerava u Hrvatskoj otvoriti osam novih benzinskih postaja i jedno skladište plina. “Poslovni dogovori o lokacijama crpki i skladištu plina su u tijeku”, piše u e-mailu Aleksander Salkič, glasnogovornik Petrola. Slovenski naftaš u Hrvatskoj ima 70 postaja. Planirano ulaganje od 50 milijuna eura u regiju jedan je od najvećih investicijskih ciklusa, kažu u kompaniji.“Ove je godine ključno da ojačamo svoj položaj na tržištima regije”, izjavio je predsjednik Uprave Aleksander Svetelšek na novinskoj konferenciji u Ljubljani. Napomenuo je kako zbog pada kupovne moći građana u 2010. očekuju tešku situaciju na tržištu.U svojoj analizi objavljenoj u rujnu analitičari Erste banke također su upozorili na otežane uvjete na tržištu. “Zabrinuti smo budućom strategijom Ine, zbog njezinih financijskih problema i otežanih tržišnih uvjeta koji bi znatno mogli izmijeniti Molove planove”, napisao je naftni analitičar Erstea Jakub Zidon. No Ersteov analitičar Radim Kramule rekao je kako su Inini lanjski rezultati “iznenađujuće dobri”. Ina je prošlu godinu završila gubitkom od 390 milijuna kuna, što je 709 milijuna manje nego godinu prije. Izvršni direktor Bojan Milković kaže kako “se radi na poboljšanju likvidnosti kroz ozbiljne i striktne mjere smanjenja operativnih troškova”.

Ugrožena profitabilnost
Zanimljivo je da je Ina suprotno drugima ostvarila bolji rezultat nego 2008. godine. Gotovo sve vodeće naftne kompanije zabilježile su prošle godine pad profita, što je posljedica recesije, odnosno pada potražnje za gorivima i manjim potrebama industrije za energentima.Američki Exxon imao je profit od 19,3 milijarde dolara, što je 57,3 posto manje nego godinu prije, ruski Lukoil ostvario je profit od sedam milijardi dolara, 23 posto manje, dok je British Petroleum objavio 45-postotni pad neto dobiti, odnosno 13,96 milijardi dolara. Mol je ostvario dobit od 514 milijuna dolara, što je 38-postotni pad. To je samo nastavak slabih rezultata s kraja 2008. godine. Nakon što je barel nafte u ljeto 2008. dosegnuo rekordnih 147 dolara, uslijedio je drastičan pad cijene na svjetskom tržištu, što je prema dolje povuklo i rezultate kompanija. Naftaši jugoistočne Europe pretvorili su se u najveće gubitnike. Bugarski Lukoil Neftochim Burgas, u vlasništvu ruskog Lukoila, imao je gubitak u 2008. (rezultati za 2009. nisu još objavljeni) od 242 milijuna eura, a odmah iza njega je bio rumunjski CFR s gubitkom od 196 milijuna te Ina sa 142,23 milijuna eura. Za usporedbu, slovenski Petrol i srpski NIS imali su kudikamo manje gubitke. Petrolov je iznosio 64 milijuna, a gubitak u NIS-u 45 milijuna eura. Vlasnici Ine, hrvatska Vlada i Mol, bave se pokrivanjem Inina duga, vjerojatno izdavanjem obveznice, dok Uprava na čelu s Laszlom Gesztijem analizira gubitke. Istodobno “veliki dečki” u svijetu najavljuju nove investicijske cikluse.