Izlazak Europe iz gospodarske krize glavni je zadatak postavljen pred novi 27-člani sastav Europske komisije koja je potvrđena početkom prošloga tjedna. Svoj novoizabrani tim suradnika za sljedećih pet godina predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso opisao je mješavinom iskustva i novih razmišljanja i spremnim za suočavanje s izazovima. “Europska unija još nema težinu koju bi mogla imati u svijetu. Stoga nam treba Europa koja će govoriti jednoglasno”, rekao je Barroso. Pored izlaska iz krize prvi čovjek EK kao nove prioritete Komisije navodi energetsku učinkovitost i uspostavu socijalnog tržišnog gospodarstva. Otvoreni su novi resori zaštita klime, pravosuđe i temeljna prava te unutarnja pitanja. Promjene u sastavu Europske komisije ne bi trebale imati utjecaja na Hrvatsku uoči ulaska u EU 2012. godine, što nam je potvrdio i Damir Grubiša, profesor na Fakultetu političkih znanosti. “Mislim da novi sastav EK neće utjecati niti biti bolje niti lošije jer Europska komisija ima kolektivnu odgovornost”, kazao je Grubiša. Kao ključne resore za Hrvatsku pogotovo prije ulaska u EU Grubiša navodi resor proširenja za koji je zadužen češki povjerenik Štefan Füle. Bitnima Grubiša također smatra i resor vanjskih poslova, koji vodi britanska povjerenica Catherine Ashton te područje okoliša u kojemu još moramo puno učiniti, a preuzeo ga je slovenski povjerenik Janez Potočnik. Svakako je važan i resor poljoprivrede i ruralnog razvoja za koji je zadužen Rumunj Dacian Ciolos.

Jose Manuel Barroso
Portugalac Jose Manuel Barroso predsjednik je Europske komisije od 2004. godine. U rujnu prošle godine europski parlament odobrio mu je i drugi mandat predsjednika EK koji će obnašati sljedećih pet godina. Ostane li na toj poziciji do kraja, biti će uz Jacquesa Delorsa jedini predsjednik EK s dva mandata. Za njegova prvog mandata neka od važnih pitanja na dnevnom redu Komisije među ostalim bili su projekt satelitsko-navigacijskog sustava Galileo, Lisabonska strategija za rast i zapošljavanje u EU, te paket ekoloških mjera EU čiji je glavni cilj borba protiv klimatskih promjena. “Komisija, prvi put sastavljena od proširenja na 27 država članica suočava se s najizazovnijim vremenima EU u vrijeme ekonomskih i socijalnih promjena. Naročito sam ponosan našim odgovorom na ekonomsku i financijsku krizu, naš ambiciozan dnevni red za borbu protiv klimatskih promjena i stvaranje prave europske energetske politike. Sada preuzimamo vodstvo u oblikovanju globalizacije s europskim vrijednostima i u promicanju europskih interesa u svijetu”, istaknuo je Barroso u svibnju prošle godine.

Štefan Füle
Naročito važan za Hrvatsku prije ulaska u EU je resor proširenja koji je spojen s politikom prema susjedima. Taj je resor dosad bio pod nadležnošću povjerenika za vanjsku politiku. Češki diplomat i političar Štefan Füle imenovan je za nasljednika Ollija Rehna na dužnosti povjerenika za proširenje. Füle je donedavno bio češki ministar za europska pitanja, a prije toga je bio češki veleposlanik u Litvi, Velikoj Britaniji i NATO-u. Zalaže se za nastavak započetih pregovora s Hrvatskom i Turskom za ulazak u EU. Smatra i da ih je što prije potrebno otvoriti s Makedonijom, kao i za druge zemlje jugoistočne Europe. Füle naglašava kako je proširenje jedna od najuspješnijih politika Unije i smatra da s tom politikom treba nastaviti. No, budući da se u njegovom resoru odsada nalazi i politika EU prema susjedstvu koja obuhvaća Ukrajinu, Bjelorusiju i Moldaviju te zemlje Kavkaza, nejasno je hoće li to imati negativne posljedice za zemlje zapadnog Balkana i njihova nastojanja da što prije uđu u EU.

Catherine Ashton
Britanska barunica Catherine Ashton visoka je predstavnica EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Ujedno je i potpredsjednica Europske komisije. U prošlom je mandatu bila povjerenica za trgovinu a taj je resor preuzela nakon svog prethodnika Javiera Solane. Bila je prva britanska povjerenica i prva žena koja je postala šefica europske diplomacije. Uoči imenovanja na funkciju šefice diplomacije EU mnogi su joj predbacivali nedostatak vanjskopolitičkog iskustva i znanja te ambicija. Ashton je kao prioritete navela jačanje jedinstvenog stava Europske unije prema svjetskim pitanjima. Želi i blisku suradnju sa SAD-om, Rusijom i Kinom i naći nove partnere Europske unije. Isto tako je naglasila da se u svojim međunarodnim susretima namjerava snažnije angažirati i za ljudska prava. “Ova dužnost do sada nije postojala pa namjeravam dati sve od sebe. Pozivam vas da surađujte sa mnom kako bi svoj posao odradila što bolje”, rekla Ashton u prosincu pred članovima vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta.

Janez Potočnik
Slovenac Janez Potočnik novi je povjerenik za okoliš. U prošlom sastavu Europske komisije bio je povjerenik za znanost i istraživanje. Na saslušanju pred Europskim parlamentom je izjavio da će se koncentrirati na učinkovito korištenje resursa, bioraznolikost i efikasnu provedbu postojećeg europskog zakonodavstva na području okoliša. Potočnik je bio europski povjerenik za znanost i istraživanje od studenog 2004. Prije toga, bio je slovenski ministar za europska pitanja i vodio je pregovarački tim svoje zemlje u pristupanju EU. Ističe da Europa ima bogate resurse, ali i da postoji prostor za poboljšanje učinkovitosti. Što se tiče bioraznolikosti, kako je rekao, europske politike nisu u potpunosti razvijene i glavni izazovi su tek pred nama. “Samo međusektorski pristup zaštiti okoliša u Komisiji može donijeti rezultate na polju bioraznolikosti jer se mnoga pitanja preklapaju s ovlastima drugih povjerenika”, ustvrdio je.

Dacian Ciolos
Bivši rumunjski ministar poljoprivrede Dacian Ciolos preuzeo je portfelj EU za poljoprivredu i ruralni razvoj. Na toj je funkciji naslijedio dansku povjerenicu Mariann Fischer Boel. Predsjednik EK Barroso je izjavio da je zadovoljan imenovanjem Ciolosa. Opisao ga je i kao najsposobnijeg kandidata za tu poziciju. Međutim, stručnjaci napominju da je vođenje portfelja s ogromnim budžetom i jakim neslaganjima među državama članicama po pitanju Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) nosi i niz izazova s kojima će se Ciolos morati suočiti. Pored toga, Europska je unija pod pritiskom u svjetskim trgovinskim pregovorima da smanji subvencije zbog siromašnih poljoprivrednika u zemljama u razvoju. Ciolos je također obećao da će se zalagati za visoke subvencije.