Iako su banke prošlogodišnje poslovanje okončale sa 3,4 milijarde kuna neto dobiti, uz trenutačne prognoze gospodarskih kretanja bankarima će za ponavljanje uspjeha u 2010. možda trebati čarobni štapić. Prošlogodišnji, za trećinu manji profit banaka, posljedica je drastičnog rasta rezervacija za gubitke po lošim kreditima od gotovo 230 posto, čime su se rezervacije izjednačile s neto dobiti. Uz prognoze daljnjeg pada BDP-a i rasta nezaposlenosti, troškovi rezervacija, čini se, nastavit će nagrizati dobit banaka još najmanje godinu i pol. Brojka od 3,4 milijarde kuna rezervacija u ovoj godini je mizerija u usporedbi s onim što nas čeka u 2010. kad se može očekivati barem dvostruko veća brojka, kazala je analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek. Loši krediti i rezervacije povezane s njima, objašnjava, ne idu ruku pod ruku s ekonomskim ciklusom. “Loši krediti kaskaju dvije do tri godine za vrhuncem krize u ekonomskoj aktivnosti. Dno smo vidjeli prošle godine, tek ove i početkom sljedeće, kada dno dosegne i tržište rada, vidjet će se vrhunac loših kredita i rezervacija”, kazala je Vizek. Makroekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić slaže se da slijedi neminovan rast rezervacija. “Rast nezaposlenosti bilježit ćemo do kraja ove i početka sljedeće godine, a s vremenskim odmakom od šest mjeseci vjerujem da će loši krediti, pa i rezervacije, dosegnuti vrhunac u prvoj polovini 2011. godine. Iz prethodnih kriznih razdoblja s istočnoeuropskih tržišta poznato je, naime, da se nakon početka oporavka gospodarstva situacija na tržištu rada nastavi pogoršavati u idućih tri do šest mjeseci”, upozorio je.

Padat će maske
Anton Starčević iz Raiffeisen banke smatra da će se “ukupne rezervacije nastaviti povećavati i nakon 2010., ali bi se godišnji iznos rashoda za rezervacije trebao početi smanjivati, uz pretpostavku stabilizacije BDP-a i postupnog oporavka u 2011.” U razdoblju kreditnog buma, dok je novac jeftin, krediti se dijele kao na traci, po niskim kamatama, pa relativna količina novca u sustavu zamagljuje prave ekonomske odnose i “sve izgleda bolje nego što jest”. Tada su prudencijalne mjere banaka niže, logika bankara prečesto je “ne zanima me, svi to rade, uostalom novac je jeftin”, no problem nastaje kad novac u sustavu presuši ili poraste averzija prema riziku. Stoga je jedno od ključnih pitanja koliko su banke ogrezle u moralni hazard, odnosno koliko je loših kredita maskirano reprogramima (zasad poznate) vrijednosti od 9 milijardi kuna. Reprogram je inače legitiman modus da banka očuva vrijednost svog potraživanja u krizi, no upitno je koliko je od toga dano “zdravim” klijentima. Kad banka komitentu u problemima odobri reprogram, obično mu produljuje rok otplate pa se za takve kredite, iako su djelomično objektivno loši, ne rade rezerviranja.

Škakljiv turistički sektor
Iako banke neće priznati da se iza reprograma skriva dobar dio problematičnih kredita, analitičari smatraju da se njima samo odgađa neizbježno – klasifikacija kredita kao nenaplativog. Primjerice, osim kredita građevinskom sektoru, koji su većinom reprogramirani (procjena je oko dvije milijarde kuna), upitni su i zajmovi turističkom sektoru (koji u svijetu ima najveću stopu “defaulta” od 15 posto), zatim i ostali krediti. Zahvaljujući HNB-u domaće banke dobro su kapitalizirane i imaju dovoljno likvidnosti. No dobit se brzo topi pa će visina rezervacija i sposobnost sustava da amortizira loše kredite ovisiti o duljini krize. Od 3,4 milijarde kuna najviše su rezervirale najveće banke, sukladno aktivi (aktiva pokazuje, između ostalog, i dane kredite). Pojedinačno najveći iznos, 559,3 milijuna kuna, rezervirala je Zagrebačka banka, čija je aktiva 92,8 milijardi kuna. Odmah iz najveće banke, indikativno, jest HPB sa 476,7 milijuna kuna i ujedno šest puta manjom aktivom. Slijedi Erste banka sa 361,7 milijuna kuna te 48,9 milijardi kuna aktive. Druga po veličini PBZ banka s aktivom od 64,5 milijardi kuna izdvojila je manje od Erstea – 352,8 milijuna kuna.

Mali skresali rezervacije
Sa 37,2 milijuna kuna visoko na ljestvici rezervacija izbila je Banco Popolare Croatia (2,05 milijardi kuna aktive). Predsjednik Uprave BPC-a Goran Gazivoda kao razloge rasta rezervacija navodi rast nezaposlenosti, pad standarda i kupovne moći kod građana i pad prodaje, kod izvoznika pad narudžbi, nelikvidnost realnog sektora, nemogućnost naplate potraživanja (uglavnom domaćih, velikim dijelom potraživanja prema državi) kod poslovanja s tvrtkama. Dodatno povećanje, kazao je, posljedica je usklađenja prije rezerviranih plasmana zbog pada vrijednosti nekretnina koje su služile kao instrument osiguranja. Dok ih je većina banaka povećala, dio manjih banaka smanjio je rezervacije. Primjerice, Vaba (129%), Partner banka (83%), Nava banka (118%) i Karlovačka banka (43%). Predsjednik Uprave Karlovačke banke Sandi Šola objasnio da je riječ o neto stavci pa unatoč tome što su rezervacije po pojedinačnim plasmanima porasle, banka je uspjela naplatiti dio potraživanja (riječ je o zemljištu) koja su rezervirana prethodnih godina i konačna stavka je umanjena. Igor Čičak iz Vaba banke ističe da je smanjenje rezervacija posljedica temeljitog “čišćenja” bilance još 2008., uprihodovanja 2,5 milijuna kuna općih pričuva zbog smanjenja bilance (opće pričuve izdvajaju se kao postotak veličine bilance), kao i činjenice da Vaba ima relativno mladi portfelj, s minimalnim hipotekarnim i kreditima građevinskom sektoru, zbog čega je i njegova nadoknadivost viša.

Izvukle ih burze

Iako su banke ostvarile 3,4 milijarde kuna neto dobiti u 2009., indikativna je struktura prihoda. Neto prihod od kamata, osnovne bankarske djelatnosti, u padu je 4 posto, dok neto prihod od provizija i naknada stagnira. Zanimljiva je stavka neto nekamatnog prihoda (rezultat od aktivnosti trgovanja, ulaganja u podružnice, ugrađenih derivata, vlasničkih ulaganja) koja je porasla 46 posto, na 3,36 milijardi kuna. Drugim riječima, unatoč padu i/ili stagnaciji prihoda od osnovnog poslovanja, banke je u prošloj godini “izvuklo” trgovanje vrijednosnicama, derivatima i devizama, odnosno burza.

Nalog HNB-a

Budući da se rezervacije izdvajaju na teret dobiti, u bankarskim krugovima ironično komentiraju da se dinamika izdvajanja rezervcija često podudara s tajmingom HNB-ova nadzora: tada znatno rastu rezervacije nakon što ih HNB naredi banci. No o toj praksi, razumljivo, ne želi govoriti nijedna strana.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

3,4 mlrd. kuna rezervacija u 2009. je mizerija u usporedbi s onim što nas čeka u 2010.
Maruška Vizek, EIZG

Uspjeli smo naplatiti dio potraživanja i tako smanjili rezervacije
Sandi Šola, Karlovačka banka