Ekonomisti vodećih hrvatskih banaka očekuju da će pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove godine biti do 2 posto.

Najnovija publikacija Kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka okupljenog pod okriljem Hrvatske udruge banaka pokazuje da “prosječni očekivani pad iznosi –1,1 posto”. Najlošija očekivanja za domaću ekonomiju iskazuju u Hypo Alpe-Adria banci u kojoj očekuju pad BDP-a od, već spomenutih, dva posto. Najveći optimisti su pak u Erste & Steiermärkische banci u kojoj očekuju nultu stopu rasta gospodarstva. U publikaciji koja dvaput godišnje obrađuje procjene i mišljenja iz ankete među glavnim ekonomistima banaka se navodi kako među njima “i dalje prevladava pesimizam”. Oni “u kretanjima mjesečnih indikatora poput industrijske proizvodnje i trgovine nisu pronašli tragove novih trendova koji pokazuju prema gore”. U kategorijama osobne potrošnje te investicija očekivanja ekonomista su poprilično ujednačena. Za obje stavke očekuje se pad, i to kod osobne potrošnje u rasponu od 0,6 do 2,4 posto, a kod investicija od 3,3 do 4,9 posto. No ekonomisti su dosta raznoliki glede izvoza. Dok neki očekuju nastavak pada, ima i onih koji očekuju rast ovogodišnjeg izvoza. Raspon očekivanja se tako proteže između –5,7 posto i +3,5 posto.

Vanjski dug 100% BDP-a
U objašnjenju se navodi da su takve prognoze posljedica “dvostruke neizvjesnosti”. Ona se manifestira kroz “brzinu oporavka naših najvažnijih izvoznih tržišta i glede brzine prijenosa njihova rasta na povećanu potražnju za domaćim proizvodima i uslugama”. Što se tiče državnih financija, procjenjuje se da će deficit proračuna iznositi 3,8% BDP-a. Taj je manjak nešto veći od onoga koji planira vlada, a razlika je posljedica drukčijih očekivanja o smjeru kretanja gospodarstva. U Vladi, naime, ne očekuju daljnji pad BDP-a ove godine. Ono što “na prvi pogled djeluje upozoravajuće” je očekivanje da će vanjski dug Hrvatske dosegnuti vrijednost godišnjeg BDP-a (100,2 posto). Ipak, dodaje se kako će se to dogoditi zbog smanjenja BDP-a, a ne zbog snažnijeg rasta vanjskog duga te da “ukupna vanjska pozicija ne izgleda bitno lošije nego prijašnjih godina”. Unutar svih prognoza ističe se i ona o kretanju tečaja koji “ne bi trebao iskočiti izvan intervala koji se potvrđuje već niz godina”.

Stabilan tečaj
Ekonomisti su suglasni da će ključni faktor za kretanje tečaja, očito, biti “eksterno okruženje, odnosno mogućnost refinanciranja inozemnih obveza”. Točnije, oni kao glavni faktor za domaću stabilnost tečaja navode “eksternu financijsku stabilizaciju”. Ekonomisti domaćih banaka u ovom trenutku očekuju i da će Hrvatska postati članicom Europske unije 2012. godine.

Inflacija

Tri glavna faktora
Ekonomisti izdvajaju tri glavna faktora koji će utjecati na inflaciju. Na njezino smirivanje će utjecati “depresivna domaća potražnja”, a na rast bi je mogli potaknuti administrativno određivanje cijena i rast cijena energenata na svjetskom tržištu.