Iza talijanskog osiguravatelja Generali golema je tradicija. Društvo je osnovano 1831. godine u Trstu, a već 1832. imalo je podružnice u Karlovcu i Rijeci. Na hrvatsko tržište Generali se ponovno vratio tek krajem 2002. godine. Što je razlog tako kasna dolaska, u odnosu na ostalu konkurenciju iz EU, tek je uvodno pitanje za Michele Cirieco, predsjednika Uprave Generali životno osiguranje.
– Pravilo Grupe Generali je da na novo tržište stiže tek kada je ono financijski stabilno, sređeno. Generali nije pustolov, nego veliki međunarodni institucionalni ulagač koji traži tržišta s jasno definiranim pravilima jer su ona ključ uspješnog dugoročng poslovanja. Svjedoči to i naš ovogodišnji ulazak na tržište Srbije i Crne Gore gdje smo kupili većinski paket Delta osiguranja. Za razliku od Bosne i Hercegovine gdje još nismo pripravni investirati.

Trogodišnji samostalan rast prekinut je prvom akvizicijom. Kupljeno je Libertas osiguranje. Hoće li Libertas biti integriran u Generali ili nastavlja samostalno poslovati?
– Najprije moramo pričekati odluku Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta, a potom ćemo se potruditi iznaći najefikasniji model poslovanja. Naš je stav – nismo kupili kutiju, portfelj nego partnera. Smatram da preuzimanje društva nije završetak, nego tek početak nekog posla.

Tu kupoprodaju nije obavila matična kompanija, nego Generali iz Beča. Zašto?
– Beč je na razini Grupe odgovoran za regiju srednje i istočne Europe, njezin razvoj i poslovanje, baš kao što Hong Kong koordinira dalekoistočno tržište, a Pariz zapadno-europske zemlje. U regiji, kojoj pripada i Hrvatska, Generali ima društva u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Rumunjskoj te naravno Austriji i od nedavno u SiCG.

Hrvatsko tržište nije veliko, ima skroman potencijal od svega 4,5 milijuna stanovnika. Unatoč tomu, mamac je velikim osiguravateljnim ‘igračima’ kao što su Generali, Allianz, Uniqa, Grawe…
– Potencijal je ovdje velik, i to ne zbog veličine tržišta jer ono još ima ispodprosječnu moć štednje i ispodprosječnu penetraciju osiguranja, nego stoga što se i ovdje osiguranje sve više prepoznaje kao dugoročna potreba, Kao jamstvo sigurnije budućnosti, Sam mirovinski sustav nije i neće biti dovoljan za mirnu starost. Naravno da je sve to vezano za gospodarski rast, no životna osiguranja ovdje doista imaju dugoročan potencijal. I u neživotnim osiguranjima još ima prostora. Dijelom što neke usluge osiguranja još nisu prisutne, a dijelom i stoga što smatram da je imovina podosigurana.

Generali je kratko prisutan na hrvatskom tržištu, ali uspjeli ste s trima bankama razgranati suradnju na čemu vam zavidi društvo i daleko moćnija konkurencija.
– S PBZ-om imamo stratešku suradnju, s Istarskom kreditnom bankom dobro surađujemo na lokalnom, županijskom prostoru, a s Podravskom bankom tek krećemo u partnerstvo.

Generali je u Podravskoj banci nedavno postao najveći pojedinačni dioničar. Je li to uvertira za iskorak u bankarstvo?
– Ne. Generali je u Podravsku banku uložio kao čisti financijski investitor čiji je cilj imati dobar prinos. Ne tajimo da nam to partnerstvo može pomoći u procesu daljnjeg osvajanja tržišnog udjela. Kanalima bankoosiguranja i ponudom naših atraktivnih usluga, uvjeren sam, već smo postigli prednost u odnosu na ukupnu konkurenciju.

Dio konkurencije, među kojima dominiraju Allianz i Grawe, ne krije da želi kupiti Croatia osiguranje koje ove godine ide u privatizaciju.
– Generali i Libertas dokaz su da se na hrvatskom tržištu može dobro razvijati i samostalno, a Croatia dokaz kako se tržišni udjel može gubiti. Ako i kada bude raspisan natječaj za prodaju Croatije, Grupa Generali odlučit će hoće li biti među kupcima.

Kuloari spominju da Generali već ide tim tragom. Navodno, tvrde, lobira iz Rima, i to preko Vatikana koji pak kontaktira Kaptol kojemu je hrvatska Vlada obećala dio CO.
– To ne bih komentirao.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Pri objavi kupnje Libertasa naglasili ste: ‘Neovisno o razvoju daljnje situacije, s Osiguranjem Zagreb ili bez njega ili neke druge akvizicije, Generali kreće u ’agresivan’ pohod na tržište. Možete otkriti krajnji cilj?
– Naša strateška ambicija je svrstati se među prvih pet osiguravatelja u Hrvatskoj.

Dio osiguravatelja smatra da nova zakonska rješenja nepotrebno kompliciraju poslovanje, spominju se i zahtjevi za promjenama tek usvojenih zakona. Kakav je stav Generalija s obzirom na golema iskustva? Grupa je, naime, prisutna na stotinjak tržišta.
– Kažu da je zakon korak naprijed prema standardiziranim rješenjima EU. Nejasnoća ipak ima, Mislim da su ostale zbog nedovoljnog proučavanja prakse drugih zemalja. Informiran sam da je slovensko zakonodavstvo bilo model, što možda i nije dobro s obzirom na kratko članstvo u EU. Možda je trebalo preslikati rješenja nekih starijih članica. Hanfa ima veliku ulogu u daljnjem sređivanju tržišta i njegovoj profesionalizaciji. Dobro su krenuli.

Moguće nove akvizicije

“Krenuli smo od nule, kao greenfield investicija. Trebale su nam dvije godine da ustrojimo organizaciju i okupimo dobar tim. Bio je to uvjet koji smo ispunili i sada možemo agresivnije krenuti u osvajanje tržišta. Grupa nema jedinstven model razvoja, nego se lokalno prilagođava, i to je dokaz koliko Generali poštiva tržište na koje dođe. Pratimo kretanja u branši i razmišljamo o još nekim akvizicijama”, najavljuje Cirieco.

Hrvatski zet

Dott. Cirieco davno je postao hrvatski zet, no do dolaska na sadašnju poziciju znao je kazati tek: voda, kruh, dobar dan… Nakon što je krajem 2002. dobio ponudu poslom doći u Zagreb, zarekao se da će progovoriti hrvatski. Premda ga još malo muče padeži i pisanje, u tri je godine izvrsno naučio maternji jezik svoje supruge. No ne onako dobro kako ona govori talijanski, kaže samokritično.