Ovogodišnji Svjetski ekonomski forum u švicarskom Davosu po mnogočemu je bio drukčiji od dosadašnjih. Prosvjednici koji tradicionalno prate ovaj skup ove su godine na ulicama Davosa dijelili letke u kojima pozivaju bankare da svoje poslovanje s financijskim izvedenicama učine mnogo transparentnijim. Istim problemom bavili su se i bankari unutar dvorane, ali s drukčijim motivom. Razmišljanje kako se oduprijeti sve snažnijim zahtjevima za reformom globalnoga financijskog sustava dominiralo je dnevnim redom. Jedno od glavnih pitanja bio je posljednji potez američkog predsjednika Baracka Obame o ograničavanju trgovanja vrijednosnicama banaka za vlastiti račun. Ne treba ni naglašavati protivljenje bankara Obaminoj ideji.

Vodeća uloga regulatora
Prvi čovjek francuske banke Société Générale Frédéric Oudéa kazao je za Financial Times kako je riječ o procesu koji se ionako već odvija u sklopu Basela. “Trebamo ostati pri procesu u kojem regulatori imaju vodeću ulogu uz organiziranje dijaloga s bankovnom industrijom. U suprotnom, doći će do zbunjenosti, nesigurnosti i dodatnog pritiska na financijski sustav”, smatra Oudéa. Prema pisanju svjetskih medija, zbunjenost već sada vlada u svjetskim bankarskim krugovima jer im nije do kraja jasno što bi svako eventualno ograničenje moglo značiti za njihovo poslovanje. Predstavnici nekih regulatornih agencija izjavili su kako bi uvođenje zabrane na trgovanje vrijednosnicama moglo biti uklopljeno u poteze koje razmatra Odbor za financijsku stabilnost.

Politički pritisak
U svakom slučaju, bankari bi trebali shvatiti kako sadašnji prijedlozi neće ostati samo na tome, moglo se čuti u regulatornim krugovima. “Postoji realan politički pritisak da se nešto učini”, rekao je londonskim medijima neimenovani predstavnik jedne regulatorne agencije. Među dužnosnicima u Davosu moglo se čuti kako reforma financijskog sustava može uistinu uspjeti samo ako se provodi koordinirano, na globalnoj razini. “Ne možemo imati reformu financijskog sustava koju provodi svaka zemlja zasebno vodeći se svojim interesima. Trebamo imati kordinaciju, ne možemo imati različita rješenja u različitim dijelovima svijeta”, izjavio je čelnik Međunarodnoga monetarnog fonda Dominique Strauss-Kahn. No strahovanja bankara nisu bila jedina tema “summita” u otmjenom švicarskom zimovalištu. Može se slobodno reći da su zemlje u razvoju, odnosno brzorastuća tržišta, bile vrlo popularne na ovogodišnjem Forumu.

Kina, Brazil, Indija
Mnogi upravo u njima i njihovu ekonomskom rastu vide lokomotive koje bi cijeli svijet trebale što brže izvući iz globalne recesije. Pritom se najviše računa na Brazil, Indiju i Kinu. Naime, većina nazočnih na “summitu” čvrsto je vjerovala kako će Zapadna Europa, SAD i Japan ove godine rasti po vrlo skromnim stopama, ponajviše zahvaljujući visokom javnom dugu. Prema mišljenju Carlosa Ghosna, izvršnog direktora francuskog Renaulta i japanskog Nissana, ova će godina biti bolja od prošle, ali “još neće biti godina kojoj se nadamo”. Još je pesimističniji u svojim ocjenama bio Lawrence Summers, šef Nacionalnoga ekonomskog vijeća pri Bijeloj kući, kazavši kako je SAD u “statističkom oporavku i ljudskoj recesiji”. Prema Summersovim riječima mnogo je više Amerikanaca nezaposleno nego što to pokazuje službena statistika. No možda je razmišljanja o oporavku zapadnih gospodarstava najrječitije opisao čelnik prehrambenog diva Nestlé Paul Bulcke, rekavši kako je “pesimist zapravo optimist koji je otišao u Davos”. Tako je još jedna promjena karatkerizirala ovogodišnji forum: dok su osamdesetih i devedesetih u Davosu prevladavali financijski problemi zemalja u razvoju, u 2010. je prevladavala zabrinutost zbog financijske snage razvijenih država.