Predstavnici Elektroprivrede Srbije (EPS) i njemačke kompanije RWE započeli su razgovor o realizaciji memoranduma što su ga dvije strane potpisale polovinom studenoga prilikom posjeta predsjednika Srbije Borisa Tadića Njemačkoj. Memorandumom je predviđena suradnja dviju kompanija u gradnji više hidroelektrana u Srbiji, čija se vrijednost procjenjuje na pet milijardi eura.

Dogovor s Italijom
Najveći projekt je gradnja reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 na Dunavu, snage 2400 MW. Osim toga u planu je gradnja objekata na rijeci Moravi te četiriju hitroelektrana u gornjem tijeku rijeke Drine od kojih će svaka biti snage od 300 MW. U gradnju tih hidrolektrana bit će uključena i Elektroprivreda Republike Srpske. Memorandum ne obuhvaća gradnju dviju termolektrana kapaciteta 1400 MW, u čiju gradnju RWE namjerava sudjelovati. Uz RWE, za gradnju TE Kolubara B i Nikola Tesla, zainteresirana je i češka kompanija ČEZ. Vrijednost tog posla procjenjuje se na 1,7 milijardi eura. Vlada je također postigla sporazum o sudjelovanju talijanskih kompanija u gradnji hidroelektrana na Ibru i srednjem tijeku Drine. Proizvedena struja namijenjena je talijanskom tržištu. Ukupna snaga iznosit će 1000 MW. Taj aranžman, koji će se ostvariti za dvije godine, izazvao je burno reagiranje u energetskim krugovima u kojima se čuje kako je vlada pogriješila jer tzv. čistu energiju ustupa drugoj državi iako se na takav korak odlučila više zbog političkih razloga.

Vodeći u regiji
Strategija razvoja elektroenergetskog sustava ovisna je i o sporazumu s BiH, koji se tek treba postići. U vladi smatraju da on nije upitan jer će obje zemlje imati višestruku korist. Srbija u tome računa i na naklonost Repubike Srpske s kojom su već obavljeni razgovori o toj temi. Srbijanska vlada procjenjuje kako će preko struje ubrzati ulazak zemlje u članstvo Europske unije kao vodeći proizvođač struje u regiji.

Ambicije

Struja za izvoz
Da bi postala lider u regiji, Srbija mora investirati 9 milijardi eura. Kako će taj novac doći izvana, najveći dio struje namijenjen je izvozu. Pet milijardi ide za gradnju novih objekata, a četiri milijarde za rekonstrukciju postojećih elektrana.