Pet godina od početka liberalizacije nijedan novi fiksni telekom nije profitabilan. Veći alternativci, odnosno novi telekomi uspjeli su dosegnuti operativnu dobit, ali su im zaduženja nastavila rasti. Država ih je k tome u 2010. dodatno opteretila parafiskalnim davanjima za glazbena i audiovizualna prava, pa u takvim uvjetima bujaju glasine o spajanjima i preuzimanjima, od kojih je jedna dovela do privremene blokade dionice Optima telekoma. Navodno banke kreditori Optime i H1 telekoma, Zagrebačka banka i HPB, pokazuju zanimanje za spajanje dvaju telekoma, a B.Net se navodno trebao spojiti s Metronetom. Zasad je sve na razini glasina. Čelnik lani najbrže rastućega alternativnog operatera B.Neta Adrian Ježina, čija je tvrtka nastala spajanjima i preuzimanjima dvadesetak kabelskih operatera i koja je lani bila najizraženiji protagonist spajanja i preuzimanja u sektoru, niječe pregovore, ali očekuje temeljite promjene na tržištu. U prilog tome ide istraživanje agencije A.R.S Progetti, koja predviđa marginalizaciju Tele2 na hrvatskom tržištu, ali i gašenje dva do tri alternativna fiksna operatera u idućem razdoblju.

Svi alternativci su daleko od profitabilnosti, a država dopušta novi parafiskalni udar na telekome. Što to znači za liberalizaciju telekomunikacija?
Država je jako skupa i tome se moramo prilagoditi. Međutim, mjera mora postojati. Udruge poput ZAMP-a i HAVC-a imaju presnažan utjecaj na telekomunikacijsko tržište i cijene telekomunikacijskih usluga. Njihovi nameti u odnosu na prihode koji se mogu ostvariti na hrvatskom tržištu među najvišima su na svijetu, a nigdje takve organizacije nemaju tu razinu netransparentnosti i monopola.

Koliki udio u prihodima B.Neta čine takvi parafiskalni nameti?
Nameti za intelektualna prava već godinama nezaustavljivo rastu, kako u broju tako i iznosu. Nije tu samo riječ o naknadama za ZAMP, HAVC i slične institucije, već i naknadama za programska prava koja plaćamo medijskim kućama koje proizvode program. Danas je to sve skupa prešlo 30 posto ukupnog prihoda koji B.Net ostvaruje iz videosegmenta te se ti nameti nastavljaju penjati prema udjelu od 40 posto. Usporedbe radi, u drugim europskim zemljama na takve naknade otpada 25 do najviše 30 posto prihoda operatera.

Znači li to da ste protiv autorskih naknada?
Neupitno je da autori moraju dobiti svoju naknadu, ali apetite koje imaju pojedine udruge za zaštitu autorskih prava moraju se svesti u realne tržišne okvire. Svi mi ovisimo o potrošačima, odnosno platežnoj moći građana i tvrtki, a sada smo još u krizi.

Mogu li alternativni fiksni operateri u Hrvatskoj uopće postati profitabilni?
Mogu, ali pitanje je kada i koliko njih to može postići. Smatram da će zbog cjelokupnih tržišnih uvjeta do 2013. u Hrvatskoj opstati jedan do dva alternativna fiksna telekoma.

Zašto dva? Koja?
Pogledamo li tržište, jasno je da će se u iduće dvije-tri godine otvoriti nešto prostora za rast alternativnih telekoma. Prema iskustvima iz EU bivši monopolist bi trebao izgubiti 20 do 40 posto tržišnog udjela. Međutim, financijski je to vrlo skučen prostor za sadašnji broj od pet do šest većih alternativnih fiksnih operatera. U tim financijskim okvirima alternativci moraju prevaliti četiri stepenice: uknjižiti pozitivnu operativnu dobit, zatim biti u mogućnosti iz nje vraćati ne samo kamate nego i glavnicu te konačno zakoračiti u pozitivan tijek novca s pokrivenim investicijama i na samom kraju iskazivati neto dobit. B.Net se u tim parametrima pokazao kao financijski najzdraviji alternativac i sigurno će biti među onima koji će opstati. Jedini smo prekoračili prve dvije stepenice i pripremamo se za svladavanje treće. Drugim riječima, jedini smo alternativac koji nema problema sa zaduženošću i ne ovisimo o drugima, bilo vlasnicima, bilo financijskim institucijama, da bismo preživjeli. Oni su nam potrebni samo da bismo ubrzali i financirali naš daljnji razvoj povećanim investicijama u mrežu i nove tehnologije.

Znači mislite da će ostali alternativni operateri propasti?
Ne nužno. Očekujem da će doći do spajanja i preuzimanja i to mnogo intenzivnije nego dosad. Oni koji se u to neće uključiti mislim da će biti prisiljeni prilagoditi se situaciji i potražiti niše čija će im profitabilnost omogućiti nastavak rada. To znači da će uz dva punokrvna nacionalna alternativna operatera postojati i lokalni i regionalni s užom ponudom, odnosno neće u punom spektru konkurirati bivšem monopolistu.

Posljednjih godinu dana govori se da tražite partnera za preuzimanje ili spajanje među vodećim alternativcima. Koji je najizgledniji – Amis, H1, Metronet ili Optima?
Za sada nijedan jer u ovom trenutku ne vodimo pregovore o spajanju ili preuzimanju s drugim alternativnim operaterima. Naš vlasnik, Bewag, zainteresiran je za takve procese jer je strateški zainteresiran za unapređenje telekomunikacijskog poslovanja. Smatram da tržište ide u tom pravcu, ali očito je da još nisu u potpunosti sazreli uvjeti da se to i dogodi. Kada će to biti, to je ipak pitanje za vlasnike navedenih tvrtki jer vlasnici svih alternativnih fiksnih operatera imaju projekcije u kojima se vide kao samostalni igrači.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Razvojna strategija

Nova faza elektrifikacije i inteligentne vožnje usmjerena je na europske ceste

Koliko bi trebalo vremena da se postigne sinergija ako bi se B.Net danas spojio s nekim od tri najveća alternativna fiksna operatera u Hrvatskoj?
Realno to ovisi o tvrtki, ali ako se bavimo istom djelatnošću i imamo slične ponude, mogli bismo to realizirati u tri do šest mjeseci. Ako nam se ponude znatnije razlikuju, tada bi bilo potrebno nešto više, odnosno do godine dana. Puni učinak sinergije jasno ne bi bio vidljiv odmah, već bi se u punom smislu osjetio u idućoj financijskoj godini.

B.Net se uspješno natječe s T-HT-om jer ima vlastitu i neovisnu mrežu, ali lani ste je de facto prestali širiti. Zašto?
Mreža se i dalje širi, i to relativno brzo s obzirom na krizu i mogućnosti financiranja. Istina, nešto sporije nego prethodnih godina, ali u prošloj godini smo priključili dodatnih 15.000 kućanstava. To je veličina jednoga prosječnog grada u Hrvatskoj, izuzmemo li četiri najveća centra: Zagreb, Split, Rijeku i Osijek. Godinu prije toga financijski uvjeti dopuštali su nam da se proširimo na 40.000 kućanstava. I u ovoj godini planiramo nastavljanje širenja u sličnim razmjerima, možda i preuzimanjem pokojega manjega kabelskog operatera, ali u koliko će mjeri će te naše želje biti u praksi ostvarive tek ćemo vidjeti.

Uložili smo 10 mil. eura u mrežu i usluge

Koliko ulažete u širenje?
Prošle godine smo u širenje mreže i usluga, znači stvaranje dodatne vrijednosti, uložili ukupno 10 milijuna eura. Većinu tog novca investirali smo u širenje ponude usluga jer smo tako ne samo povećali prihod po korisniku već i korisničko zadovoljstvo našim uslugama. Drugim riječima, našim korisnicima padaju troškovi, a nama raste profitabilnost. Zahvaljujući modelu rasta “win-win” zabilježili smo rast prihoda od 34 posto, što je najviše među alternativnim operaterima. Nastavit ćemo tako idućih godinu do dvije. I u ovoj godini očekujemo rast prihoda od dvadesetak posto te znatno povećanje EBIDA, što nas u ovoj krizi čini jednom od rijetkih svijetlih točaka hrvatskoga gospodarstva.