Španjolska tijekom predsjedanja Europskom unijom planira proširiti univerzalne uvjete za širokopojasni internet koji bi trebao biti obvezan za sve zemlje članice Europske unije kako bi se osigurao i poboljšao pristup brzom internetu u manje razvijenim dijelovima Europske unije. Ta je reforma samo jedna u nizu, unutar sporazuma o reformama europskoga telekomunikacijskog sektora.

Slaba pokrivenost
Naime, prema Eurostatu u EU 32% kućanstava ima “broadband” internet, što je rast od 23 posto u odnosu na 2005. godinu, pojedine članice poput Grčke sa 4 posto, Slovačke sa 11 posto, Cipra sa 12 posto i Irske sa 13 posto su znatno ispod tog prosjeka. Prednosti “broadbanda” su ipak prepoznali poduzetnici, pa čak 75 posto njih s tvrtkama koje imaju više od 10 zaposlenih ima pristup “broadband” internetu. Kako bi se promijenila takva situacija, koju Bruxelles percipira kao novi oblik ekonomske i socijalne podjele među građanima Europske unije s obzirom na to da su nove usluge Unije dostupne na internetskim stranicama, u nacrtu programa Vijeća Europske unije, čija je provedba dogovorena za idućih osamnaest mjeseci, stoji kako će zemlje koje će u idućih osamnaest mjeseci predsjedati Europskom unijom pokrenuti rad na opsegu univerzalnih usluga u elektroničkim komunikacijama te uključiti širokopojasne usluge u okviru općih usluga. No iako su ciljevi programa korisni, telekomunikacijska industrija ipak je skeptična o upotrebi takvih sredstava kako bi se postigla potpuna pokrivenost interneta brzom vezom. Udruga ETNO, koja zastupa aktualne telefonske operatere u Europskoj uniji, procjenjuje kako bi trošak univerzalnih usluga obveza, ako se primijeni u potpunosti, mogao samo u nekim istočnoeuropskim zemljama biti veći od 800 milijuna eura. Glavno pitanje koje postavlja telekomunikacijska industrija je tko će platiti pokrivanje najudaljenijih područja koja se nalaze unutar europskih granica. Kada bi država izravno mogla platiti operatere za pružanje usluga svim građanima, takav bi potez doveo do visokih javnih rashoda. Stručnjaci smatraju da je takva situacija vrlo vjerojatna zbog gospodarskog stanja jer je mala vjerojatnost da će telekomunikacijski operatori zajedno ulagati u infrastrukturu zbog snažnog otpora industrije i mnogih zemalja članica Europske unije. Dobro rješenje problema moglo bi biti pokrivenost brzog interneta mobilnim mrežama jer je takva pokrivenost prisutna gotovo na cijelom području EU. U slučaju pokrivanja mobilnim mrežama projekt bi se mogao ostvariti za znatno nižu cijenu, no bilo bi nužno ojačati kapacitet mobilnih mreža.

Ekonomska dobit
U proljeće 2010. očekuje se osnivanje novoga europskog tijela regulatora za elektroničke komunikacije – BEREC. Zadatak tog tijela bila bi regulacija tržišta europskog telekoma, uz ovlasti predlaganja propisa za telekomunikacije u svim oblicima, uključujući i internet. Priopćenje Europske komisije navodi kako će reforma povećati fleksibilnost u korisnika te pridonijeti stvaranju interneta preko kojeg bi operatorima bilo lakše predstaviti inovativne tehnologije i usluge. Europska komisija smatra kako će povećana fleksibilnost donijeti zajamčen ekonomski dobitak te stvaranje novih prihoda u visini iznosa 0,1 posto godišnjeg BDP-a Europske unije.

Hrvatska

Država dijeli poticaje
U Hrvatskoj država pomaže širenje brzog interneta kroz poticaje koje isplaćuje tržišni regulator HAKOM za povećanje broja priključaka u ruralnim sredinama. Maja Weber iz T-HT-a upozorava da operateri moraju povećati brzine svojih mreža na cijelom području i da država mora omogućiti brže izdavanje dozvola, srediti zemljišne knjige, vlasničke odnose i druge propise. Marko Jeren iz Optime dodaje da je usto velik problem i primjena regulative. Tvrdi da bi HAKOM morao bolje primjenjivati regulatorne mjere na velepordajnim tržištima s čim se slažu i u Amis telekomu.