EN DE

Radimo li kvalitetnije ako se osjećamo bolje?

Autor: Antea Popović
19. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Vlasnici i direktori gotovo svake organizacije će se načelno složiti kako im je važno da se zaposlenici ugodno osjećaju i budu zadovoljni na svojim radnim mjestim

Ispravno će navesti kako tada ljudi rade bolje i kvalitetnije te se osjećaju ispunjenima, što donosi benefite i samim zaposlenicima i organizaciji. Istovremeno, mnoga istraživanja ukazuju kako se zaposlenici u globalu ne osjećaju zadovoljnima na radnom mjestu, što je velikim dijelom kontradiktorno načelnim stavovima njihovih rukovoditelja. O čemu se zapravo radi?

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Atmosfera
Kako bi se definirala i objasnila atmosfera unutar organizacija, koristi se izraz organizacijska klima. Prema definiciji, organizacijska klima je skup stavova, osjećaja i ponašanja karakterističnih za život organizacije. Pojam je preuzet iz meteorologije i označava atmosferske uvjete u grupi u psihološkom, simboličkom značenju. Prilikom istraživanja organizacijske klime, jasno su se iskristalizirale određene dimenzije koje se mogu pronaći u podlozi funkcioniranja bilo koje organizacije i koje direktno utječu na osjećaj zadovoljstva (a time i motiviranost i uspješnost) zaposlenika. Dimenzije ukazuju kako je za kvalitetnu organizacijsku klimu važna procjena zaposlenika u kojoj mjeri su im jasni organizacijski ciljevi i poslovne smjernice te u kojoj su mjeri poslovne procedure dobro definirane. Također, na zaposlenike vrlo motivirajuće djeluje činjenica da rade u organizaciji koja teži izvrsnosti, jer svatko se osjeća bolje u organizaciji koja drži do kvalitete i pozitivnih vrijednosti. Jako je važno da zaposlenicima bude u potpunosti jasno što znači izvrsnost koja se od njih traži te na koji način ju mogu i trebaju doseći. Na dobru atmosferu utječe i mogućnost da zaposlenici vjeruju da mogu samostalno donositi odluke u okviru ovlasti svojeg radnog mjesta, odnosno da ne moraju nužno provjeravati i najmanje odluke sa svojom nadređenom osobom. Jedan od važnih faktora je i procjena zaposlenika u kojoj mjeri organizacija ima sluha i potiče ih na iznošenje novih ideja te koliko se te ideje uzimaju u obzir ili implementiraju u svakodnevno poslovanje. Kao što bismo i očekivali, zaposlenici se bolje osjećaju u radnim okolinama u kojima imaju dojam da su njihov rad, trud i rezultati primijećeni, priznati i nagrađeni. Još jedan važan faktor zadovoljstva zaposlenika je i njihova procjena mjere u kojoj oni i menadžment surađuju u obavljanju posla te u kojoj se mjeri zaposlenici osjećaju ponosnima što pripadaju organizaciji.Ukoliko dobro promotrimo dimenzije, uvidjet ćemo da se u svakoj od njih radi o procjenama zaposlenika koje su podložne subjektivnosti i individualnim pogledima na svijet. Drugim riječima, svatko gleda na svijet iz ‘svojih cipela’. Jednako subjektivno i iz ‘svojih cipela’ i poslodavci procjenjuju kakva je atmosfera u njihovoj organizaciji ili timu. Također, svakome od nas je nešto drugo (druga dimenzija klime) važno kako bismo se osjećali zadovoljnima. Istraživanja npr. pokazuju kako je muškim zaposlenicima mnogo važnije da su zadovoljni razvijenošću dimenzija odgovornosti, fleksibilnosti i nagrađivanja dok će ženama biti važnije da su im jasno postavljeni ciljevi te da je u adekvatnoj mjeri razvijen timski rad.

Ispravno će navesti kako tada ljudi rade bolje i kvalitetnije te se osjećaju ispunjenima, što donosi benefite i samim zaposlenicima i organizaciji. Istovremeno, mnoga istraživanja ukazuju kako se zaposlenici u globalu ne osjećaju zadovoljnima na radnom mjestu, što je velikim dijelom kontradiktorno načelnim stavovima njihovih rukovoditelja. O čemu se zapravo radi?

Atmosfera
Kako bi se definirala i objasnila atmosfera unutar organizacija, koristi se izraz organizacijska klima. Prema definiciji, organizacijska klima je skup stavova, osjećaja i ponašanja karakterističnih za život organizacije. Pojam je preuzet iz meteorologije i označava atmosferske uvjete u grupi u psihološkom, simboličkom značenju. Prilikom istraživanja organizacijske klime, jasno su se iskristalizirale određene dimenzije koje se mogu pronaći u podlozi funkcioniranja bilo koje organizacije i koje direktno utječu na osjećaj zadovoljstva (a time i motiviranost i uspješnost) zaposlenika. Dimenzije ukazuju kako je za kvalitetnu organizacijsku klimu važna procjena zaposlenika u kojoj mjeri su im jasni organizacijski ciljevi i poslovne smjernice te u kojoj su mjeri poslovne procedure dobro definirane. Također, na zaposlenike vrlo motivirajuće djeluje činjenica da rade u organizaciji koja teži izvrsnosti, jer svatko se osjeća bolje u organizaciji koja drži do kvalitete i pozitivnih vrijednosti. Jako je važno da zaposlenicima bude u potpunosti jasno što znači izvrsnost koja se od njih traži te na koji način ju mogu i trebaju doseći. Na dobru atmosferu utječe i mogućnost da zaposlenici vjeruju da mogu samostalno donositi odluke u okviru ovlasti svojeg radnog mjesta, odnosno da ne moraju nužno provjeravati i najmanje odluke sa svojom nadređenom osobom. Jedan od važnih faktora je i procjena zaposlenika u kojoj mjeri organizacija ima sluha i potiče ih na iznošenje novih ideja te koliko se te ideje uzimaju u obzir ili implementiraju u svakodnevno poslovanje. Kao što bismo i očekivali, zaposlenici se bolje osjećaju u radnim okolinama u kojima imaju dojam da su njihov rad, trud i rezultati primijećeni, priznati i nagrađeni. Još jedan važan faktor zadovoljstva zaposlenika je i njihova procjena mjere u kojoj oni i menadžment surađuju u obavljanju posla te u kojoj se mjeri zaposlenici osjećaju ponosnima što pripadaju organizaciji.Ukoliko dobro promotrimo dimenzije, uvidjet ćemo da se u svakoj od njih radi o procjenama zaposlenika koje su podložne subjektivnosti i individualnim pogledima na svijet. Drugim riječima, svatko gleda na svijet iz ‘svojih cipela’. Jednako subjektivno i iz ‘svojih cipela’ i poslodavci procjenjuju kakva je atmosfera u njihovoj organizaciji ili timu. Također, svakome od nas je nešto drugo (druga dimenzija klime) važno kako bismo se osjećali zadovoljnima. Istraživanja npr. pokazuju kako je muškim zaposlenicima mnogo važnije da su zadovoljni razvijenošću dimenzija odgovornosti, fleksibilnosti i nagrađivanja dok će ženama biti važnije da su im jasno postavljeni ciljevi te da je u adekvatnoj mjeri razvijen timski rad.

Očekivanja
Jednako tako će i poslodavci svoju pažnju usmjeriti na dimenzije klime koje oni smatraju važnijima, a koje se nužno neće “poklopiti” s dimenzijama najvažnijim za zaposlenike. I u ovoj situaciji možemo primijeniti onu staru – ‘sto ljudi, sto ćudi’.Pravo pitanje je na koji način otkriti koja su stajališta zaposlenika i kako oni procjenjuju atmosferu u organizaciji? Kako pronaći zajedničko viđenje situacije te definirati i odabrati konkretne korake koje obje strane mogu napraviti kako bi se atmosfera poboljšala?Prvi korak je svakako otvorena komunikacija o različitim pogledima na atmosferu unutar organizacije. Menadžeri trebaju ‘otvoriti uši’ za svoje zaposlenike te ih poticati na izražavanje mišljenja. Navedeno će svakako postići redovitim sastancima, individualnim i grupnim, na kojima će zaposlenici dobiti priliku izraziti svoja eventualna nezadovoljstva i iznijeti prijedloge za poboljšanje. No, ponekad je atmosfera u organizaciji prilično loša i zaposlenici se ne osjećaju dovoljno spremnima na otvorenu komunikaciju. To se često događa zbog toga što se boje da će zbog iznošenja vlastitog mišljenja biti kažnjeni ili će se na njih gledati kao na manje predane zaposlenike.

Aktivno sudjelovanje
Često se čuje i razmišljanje kako zaposlenici ne vjeruju kako se bilo što može promijeniti te se pitaju zbog čega uopće aktivno sudjelovati. U takvim situacijama jako je dobro pozvati vanjskog savjetnika – nepristranu osobu, koja će propitati gledišta i menadžmenta i zaposlenika te pomoći pri motiviranju ljudi te definiranju daljnjih koraka za poboljšanje organizacijske klime. Jedan od ključnih načina za poticanje i motiviranje zaposlenika da sudjeluju u procesu poboljšanja organizacijske klime je uključiti ih u iznošenje prijedloga o tome što napraviti – pitati ih kako vide trenutnu situaciju i omogućiti im da iznesu svoje prijedloge. Prijedloge menadžment treba sagledati te dati povratnu informaciju o tome koji će biti prihvaćeni, a koji ne i zbog čega, te u kojem vremenskom roku se može očekivati implementacija prvih koraka ka ‘boljem sutra’. Na taj način će zaposlenici osjećati da ih se sluša, te da organizacija želi poboljšati lošu atmosferu, pa će stoga će rado sudjelovati u provedbi vlastitih ideja.Zamislite da ste član posade broda koji se nalazi u oluji i da vam se čini kako kapetan ne upravlja brodom na pravi način. Ostatak posade misli jednako kao i vi, čak i primjećuju još neke pogreške koje vi niste uočili. Čini vam se da kapetan ne vidi kako ste nezadovoljni njegovim radom i kako ne primjećuje da postoje mnogi drugi načini kako se brodom u trenutnoj situaciji može upravljati. Ogorčenost koju osjećate utječe na izvršenje vaših zadataka i motivaciju da pomognete, te ste svakim satom sve nezadovoljniji.

Antea Popović, autorica je profesorica psihologije i konzultant u tvrtki Ramiro za poslovno savjetovanje

Ekipa

Zaduženja kapetana
Zamislite sada da vaš kapetan sazove hitan i kratak sastanak, sasluša vaše ideje o tome kako se suočiti s trenutnom situacijom te, u moru dobrih prijedloga, odabere i dva vaša. Prvi ćete ih požuriti zdušno i predano izvršavati, osjećajući se korisno i ponosno, zar ne? Ukoliko ste kapetan broda, pitajte posadu što misle o vašem načinu upravljanja plovidbom.

Zaduženja posade
S druge strane, ukoliko ste član posade, ukažite kapetanu da vidite i druge horizonte. To je najbolji način da zajedno i uspješno uplovite u željenu luku. Jedan čovjek nikako ne može znati baš sve.

Autor: Antea Popović
19. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close