Prijedlog američkog predsjednika Baracka Obame o posebnom porezu za banke ne bi trebao snažno pogoditi europske podružnice američkih banaka. No zato će pogoditi američke podružnice europskih banaka, piše New York Times. Tako bi, na primjer, američki ogranak britanske banke HSBC sa 287 milijardi dolara “teškim” obvezama mogao godišnje pridonijeti proračunu SAD-a s čak 430 milijuna dolara. To je otprilike osam posto operativne dobiti koju HSBC banka ostvaruje na sjevernoameričkom kontinentu. Prema navodima američkog dnevnika, HSBC je posebno izložen 15-postotnom “Obaminu porezu” jer se njegova podružnica u SAD-u uglavnom bavi komercijalnim bankarstvom, a regulatori im ne dopuštaju znatnije prikupljanje depozita koji su neoporezivi.

Tržišna neravnoteža
Jači udar američkih poreznika stoga bi mogla izbjeći španjolska banka BBVA, također značajni igrač u komercijalnom bankarstvu, koja za razliku od HSBC-a ima velik iznos depozita prikupljenih od građana. Ostale velike europske igrače na Wall Streetu, poput Deutsche Banka ili Credit Suissea, Obamin namet trebao bi dodatno zabrinuti jer im je naglasak u poslovanju na investicijskom bankarstvu pa stoga drže minimalan iznos depozita. Američke banke vrlo će teško izbjeći oporezivanje njihovih globalnih prihoda, ali europske banke porez jednostavno mogu zaobići smanjivanjem izloženosti na američkom tržištu. To bi moglo europskim bankarskim divovima dati znatnu prednost u odnosu na njihove rivale s Wall Streeta.

Privlačan porez
No spomenute mogućnosti postojat će samo ako se i europske vlade, odnosno Bruxelles, ne povedu za Obaminim primjerom. Tim više jer je riječ o vrlo privlačnom nametu kojim države mogu vratiti dobar dio sredstava koji su uložile u spašavanje financijskog sektora. Obamina administracija posebnim porezom planira prikupiti između 117 i 120 milijardi dolara koji najvjerojatnije ne bi nikad bili vraćeni u TARP program. Bijela kuća porez promatra kao uvertiru u provođenje politika kojima je cilj spriječiti ponavljanje financijske krize. No na putu uvođenja poreza stoji Kongres, tradicionalno “groblje” velikih financijskih reformi. Demokratski kongresnici već su, očekivano, pozdravili inicijativu predsjednika Obame, dok su republikanci prilično tihi. Prema jednom tumačenju, republikanski kongresnici u nezavidnom su položaju jer moraju birati između podrške poreznoj inicijativi iz suprotnog tabora ili podrške nepopularnim velikim bankarima.

Neustavni namet
A oni se nadaju da će i ovoga puta Capitol Hill predstavljati nepremostivu prepreku za Obamin porez. Prema tvrdnjama upućenih izvora New York Timesa, lobisti banaka s Wall Streeta već su unajmili ugledne pravne stručnjake koji bi trebali ispitati mogućnosti osporavanja poreza kao neustavnog. Osnovu za neustavnost bankari vide u činjenici da će se oporezivati samo velike banke, a to narušava tržišnu utakmicu. Glasnogovornik lobističke skupine Andrew DeSouza potvrdio je za američke dnevne novine kako pravna skupina pod vodstvom odvjetnika Cartera Phillipsa iz washingtonske odvjetničke tvrtke Sidley Austin razmatra regulativne i zakonske materijale koji se, između ostaloga, odnose i na predloženi porez. Carter Phillips navodno ima bogato iskustvo u parničenju pred Vrhovnim sudom. Međutim, vladini dužnosnici i pravni stručnjaci smatraju mogućnost osporavanja poreza kao neustavnog u najmanju ruku dubioznom i problematičnom. Pravnom osporavanju neslužbeno su neskloni i sami bankari. Prema mišljenju nekolicine bankara koji su željeli ostati anonimni, sudski je spor najvjerojatnije osuđen na propast, a riskira se i povećanje ionako već popriličnoga javnog animoziteta prema bankarima. Prema njihovu mišljenju, bilo bi mnogo efikasnije kada bi Wall Street pokušao progurati razvodnjenu verziju predloženog poreza.