Najčešće mjere državne pomoći u Europi su davanje garancija bankama da će krediti privatnim poduzećima biti vraćeni, subvencije poljoprivrednicima, osiguranje izvoznih poslova domaćih poduzeća, državno osiguranje novoizdanih vrijednosnica banaka čime se u sustav nastoji ubaciti dodatna likvidnost. Među ostalim, u dogovoru s Europskom komisijom odlučeno je da se s iznosima do 500.000 eura mogu pomagati poduzeća koja nisu bila u problemima prije srpnja 2008., a tu shemu kroz subvencioniranje kredita i jamstva prihvatile su gotovo sve zemlje Europske unije. Slovenija, primjerice, u sklopu programa vrijednog 12 milijardi eura državnim garancijama pomaže solventnim financijskim institucijama da dođu do kapitala. Novoizdani vrijednosni papiri imaju državno jamstvo koje se odnosi na vrijednosnice s rokom dospijeća između 90 dana i pet godina.

Spasonosni krediti
Subvencijama kamata na kredite namijenjene ulaganjima i tekućim poslovima država pomaže kompanijama u realnom sektoru. Najveći iznos koji može dobiti pojedino poduzeće iznosi već navedenih 500.000 eura. I u Austriji od proljeća 2009. postoji fond od 10 milijardi eura iz kojeg se odobravaju kreditna jamstva poduzećima, a Austrija je morala nacionalizirati dio bankarskog sustava. Radi stabiliziranja financijskog sustava Slovačka je uvela dvije mjere: ubrizgavanje kapitala i davanje jamstava. Korisnici pomoći su banke u Slovačkoj, uključujući podružnice stranih banaka u toj zemlji, a cilj je očuvati likvidnost. Ministarstvo financija Poljske garantira za novoizdane vrijednosne papire banaka, ali isto tako i za kredite koje odobravaju banke. Jamstvo se odnosi na kredite s rokom dospijeća duljim od tri godine, a vlada jamči s iznosom u vrijednosti 1/3 svih kredita u sklopu te sheme. Osim potpore bankarskom sektoru, postoje i privremene mjere koje se odnose na davanje izravnih potpora i refinanciranja dugova kompanija, a sve radi sprečavanja bankrota tvrtki i održavanja zaposlenosti. Češka subvencionira kamatne stope poduzećima na kredite odobrene do kraja godine. Kamate će biti financirane do kraja 2012. nakon čega će poduzeća plaćati njihovu tržišnu cijenu. Osim subvencioniranja kamata, kompanije do kraja tekuće godine mogu tražiti garancije i izravne subvencije do iznosa od 500.000 eura. Talijani su krajem 2008. uveli mjere za pomoć bankama. Vlada tako jamči za novoizdane vrijednosne papire s rokom dospijeća između tri mjeseca i pet godina. Banke na šest mjeseci uz moguće produljenje mogu zamijeniti vlastite zadužnice za one ministarstva financija. Vlada daje garancije bankama za refinanciranje na europskom tržištu.

Osnovan je i poseban fond vrijedan između 15 i 20 milijardi eura namijenjen dokapitalizaciji banaka, preko kojeg bi vlada prihvaćala podređene (subordinirane) dužničke instrumente. Središnja banka mora dati suglasnost. I u Italiji kompanije mogu tražiti već navedenu pomoć do 500.000 eura. Vlada je osnovala fond od 300 milijuna eura za subvencioniranje kredita za kupnju čistih tehnologija, napose u automobilskoj industriji. Subvencioniranje takvih kredita uvela je i Njemačka. Nijemci su pokrenuli i 100 milijuna eura vrijedan fond pomoći poljoprivrednicima kroz subvencije. Nakon što je spasila banke izložene američkom tržištu, njemačka je vlada odobrila bankama namjenska sredstva usmjerena kreditiranju izvoznika. Osim toga osnovan je konzorcij preko kojeg država osigurava kratkoročne izvozne poslove. I Francuska je nakon prvotnih mjera usmjerenih bankarskom sektoru, poput dokapitalizacije, krenula sa subvencioniranjem bankarskih kredita kompanijama te je osnovan fond od 700 milijuna eura subvencija poljoprivrednicima. Državna agencija Coface omogućuje izvoznicima iz Francuske kratkoročno osiguranje izvoza, za što za sada nisu zainteresirani privatni osiguravatelji. Nakon izbijanja krize većina europskih zemalja je spašavanjem banaka u 2008. stabilizirala financijske sustave nakon čega su zaživjeli programi pomoći realnom sektoru.

Ugrožen oporavak
Pa ipak, unatoč dokapitalizaciji zapadne banke i dalje nisu sklone financirati realno gospodarstvo u srednjoj i istočnoj Europi te Baltiku pa su nužne dodatne vladine garancije kako bi poduzeća došla do kredita. Primjerice, nedavno je letonski premijer upozorio da je oporavak ugrožen ako švedske banke prisutne u toj zemlji ne počnu odobravati kredite. Zemlje poput Letonije i Hrvatske koje unatoč krizi pokušavaju održati proračunski deficit oko tri posto imaju i više nego sužen prostor za državnu pomoć. Slično je i s Grčkom koja zbog nagomilanog duga mora rezati troškove i tako dodatno ugroziti oporavak. Inače, i Grčka je lani uvela mjere subvencioniranja kredita poduzećima i davanja jamstava bankama. Međutim, sada je pitanje koliko doista vrijede spomenute garancije grčke vlade.

Europska komisija

Kontrola mjera svakih šest mjeseci
Države članice EU moraju s Europskom komisijom dogovarati i usuglašavati programe pomoći svojim gospodarstvima budući da je cilj Unije imati jedinstveno tržište na kojem nitko neće biti diskriminiran. Donedavna europska povjerenica za tržišno natjecanje Neelie Kroes dopustila je članicama privremene mjere pomoći, čiji se učinak kontrolira svakih šest mjeseci. Većina mjera, koje vrijede u svim zemljama članicama, produžena je prošle godine. Europska komisija istražuje dodijeljenu pomoć bankama u nekim zemljama.

Mađarski model

transformacija

„Kako preživjeti kataklizmu i nakon toga rasti“: Fabris Peruško otkriva kako se mijenja velika kompanija

Elektrifikacija radnih vozila

Kako elektrificirati pick-up bez smanjenja njegovih radnih mogućnosti

Uvedeni ‘premosni krediti’
Na ljeto prošle godine mađarska je vlada dogovorila s bankama takozvani premosni kredit namijenjen ljudima koji su zapali u probleme s otplatom stambenih kredita. Mađarskim građanima koji zbog gubitka posla ili stalnih primanja i prihoda ne mogu otplaćivati rate kredita nude se novi bankovni krediti, preko kojih se odgađaju otplate, odnosno refinancira dug i prolongira za dodatne dvije godine. Mađarska vlada jamči za 80 posto vrijednosti takvih kredita. Ta antirecesijska shema pomoći zaduženim građanima i bankama u Mađarskoj vrijedi do 30. lipnja ove godine.

Ukinuli valutnu klauzulu
Mađarska je ukinula valutnu klauzulu. Većina kredita bila je vezana uz euro, pa je devalvacija forinte bila pogubna. Kako bi potaknula međubankarsko kreditiranje i povećala likvidnost, Vlada je “upumpala” novac u banke kupnjom preferencijalnih dionica. Uvela je garancije za obveznice banaka s rokom dospijeća od tri godine. Realnu ekonomiju vlada podupire jamstvima u 90-postotnom iznosu za kredite i leasing poduzetnicima, s maksimalnim iznosom od 2,5 mil. eura po korisniku. Većim kompanijama koje ne mogu doći do kredita vlada privremeno financira sa iznosima do 500.000 eura.