Iako je Đuro Popijač na funkciji ministra tek 35 radnih dana, pa nije ni bilo realno očekivati da će u tom kratkom razdoblju “izbaciti” gotove razvojne projekte, gospodarstvenici su bez milosti. Mnogi se pitaju kamo je nestao, što radi i zašto ga nema u javnosti, pa se čini da među gospodarskom populacijom zapravo naglo splašnjavaju velika očekivanja od novoga ministra.

Čuje vas se tek na sjednicama Vlade. Kamo ste nestali?
Hoćete reći da je zavladalo razočaranje ministrom gospodarstva?

Moglo bi se i tako reći.
Sa svojim timom trudio sam se da u čim kraćem vremenu pohvatamo konce i prionemo rješavanju problema. Osim što je organizacijski konoslidirano Ministarstvo, svakodnevno smo u akciji. Možda bismo na prigovore o “nevidljivosti” mogli odgovoriti tako da se svakodnevno objavljuje što ministar i Ministarstvo rade.

To bi bilo jako zanimljivo.
Poruke koje šalje predsjednica Vlade, ali i Vlada, čiji sam član, znak su da i ovaj ministar radi. Broj javnih nastupa i izjava nije jedino mjerilo rada.

Ili postoji nalog da s idejama u javnost izlazi premijerka?
Nema takvoga naloga.

Tjednima se govori o paketu pomoći gospodarstvu. Premijerka je najavila promociju za ovaj tjedan?
Premijerka će objaviti mjere za koje će sama procijeniti da su spremne za objavu i dovoljno pripremljene. Model je inače kombinacija financijskih injekcija za pomoć primarno proizvodnim tvrtkama, dok je drugi oblik pomoći osmišljen kroz “venture” kapital fondove.

Kada se mogu očekivati te injekcije? Dosta poduzetnika smatra da se jako zakasnilo.
Za dobra rješenja nikada nije prekasno. “Venture” fondovi nisu nov oblik financiranja. Model je poznat, za njega postoji zakonski okvir. Nakon odluke Vlade bit će potrebno postaviti temelje i u nekoliko tjedana krenuti u realizaciju, barem kad je riječ o pozivu za organizaciju fondova. Sve ostalo će ovisiti o interesu privatnoga kapitala. Fondovi će biti usmjereni prema novim projektima, ali i kao pomoć gospodarskim subjektima koji su upali u teškoće.

Priprema li se konkretno u vašem ministarstvu još nešto?
Pripremaju se i drugi projekti. Dio njih proizlazi iz dnevne operative jer puno gospodarskih subjekata dolazi i traži pomoć i mi zapravo svakodnevno interveniramo. Određeni instrumentarij za oporavak koji se osmišljava u Ministarstvu bit će povezan i s financijskim mjerama o kojima smo govorili i bit će poluga koja će mnogima olakšati izlazak iz krize. Postoje i poduzeća koja su u dubokim problemima. Iako treba sve učiniti da i ona opstanu, treba biti realan – vjerojatno za dio njih neće biti pomoći.

transformacija

„Kako preživjeti kataklizmu i nakon toga rasti“: Fabris Peruško otkriva kako se mijenja velika kompanija

Elektrifikacija radnih vozila

Kako elektrificirati pick-up bez smanjenja njegovih radnih mogućnosti

Što od vas traže tvrtke koje vam se obraćaju za pomoć?
Mnogo je specifičnih zahtjeva. Pokušavamo saslušati probleme i zajednički, u razgovorima s vodstvom i socijalnim partnerima, pronaći rješenje. Među njima ima i velikih tvrtki s kojima na pojedinačnim razinama pokušavamo pronaći rješenje, bilo da je riječ o otplati dugova, dugovima prema državi, dobavljačima, ali i o strukturnim problemima.

Hoće li doći do ‘razgradnje’ Ministarstva gospodarstva?
Do sada se u Vladi nije razgovaralo o bilo kakvoj rekonstrukciji koja bi podrazumijevala drukčiji unutarnji ustroj bilo kojeg ministarstava.

Što vi mislite o tome?
Unutar Ministarstva je 12 uprava koje pokrivaju važna područja. Sve imaju određene administrativne i upravne obveze i dobar dio zaposlenih radi na tim obvezama. I ovo ministarstvo boluje od prevelikog broja ljudi, ali i nedostatka određenih kompetencija i nešto kreativnijega kadra koji bi bio u stanju nositi projekte razvojnoga karaktera. Moguće je imati manju, učinkovitiju, ali i bolje plaćenu ekipu.

Negativno je dočekan vaš stav kako sada nisu uputna otpuštanja u javnoj upravi?
I dalje zastupam stajalište da u zemlji od 4,5 milijuna stanovnika, sa 1,5 milijuna zaposlenih i 1,1 milijun umirovljenika treba manja i efikasnija javna administracija i javni sektor, ali i efikasnija javna poduzeća. Problem neće biti moguće riješiti sve dok se u realnom gospodarstvu ne stvore pretpostavke za otvaranje novih radnih mjesta. Tek tada će se višak u javnom sektoru barem u jednom dijelu moći preliti u gospodarstvo. Sada ne bi bilo dobro da se Zavod za zapošljavanje dodatno optereti novim brojem nezaposlenih koji sada nemaju puno izbora u realnom sektoru.

Što mislite o socijalnoj politici koja se održava preko poskupljenja ključnih energenata?
Neminovno je da će se cijelo područje energetike morati ujednačiti s uvjetima na europskom i svjetskom tržištu. Nije samo država uzrokovala poskupljenje i treba imati razumijevanja za tvrtke koje na netržišnim cijenama energenata stvaraju gubitak. Drugo je pitanje treba li koga odjedanput udariti s iznimno visokim poskupljenjem. Očekujemo da se veliki potrošači i isporučitelji dogovore o razumnom poskupljenju.

Kupili ste mjesec dana za brodogradnju. Što ako se ne pojavi kupac?
Nismo kupili, nego ispregovarali. To ne znači da je išta bitno u samoj naravi procesa promijenjeno. Želimo napraviti preciznu natječajnu dokumentaciju u kojoj će potencijalnim kupcima biti prezentirano sve što mogu očekivati. Neslužbenog interesa već ima.

Kako ćete riješiti problem Željezare Split?
Razmatramo različite prijedloge i radimo na pronalasku strateškog partnera.Imamo iskazan određen interes ozbiljnih kompanija. Već ovoga mjeseca imam dva razgovora s potencijalnim partnerima.

Zašto još nema Vladinih mjera za tekstilnu industriju?
Ta je strategija rađena u potpuno drukčijim okolnostima, a njezin najveći dio odnosio se na to koliko stotina milijuna kuna se treba transferirati u pojedine poslovne subjekte. Ona sada može biti samo temelj na kojem će se razraditi neki novi modeli.Vladi nećemo predložiti ništa sve dok se najveći dio tvrtki iz te branše ne usuglasi. Sigurno je jedino da država sektoru više neće pomagati tako da se daju samo potpore bez odgovornosti za rezultate. U posljednje dvije godine u tu je industriju plasirano više od 200 mil. kuna, ali problemi u nekim tvrtkama nisu riješeni. Želimo, a to je i karakter financijskih instrumenata koji se pripremaju, da se njima pokuša trajno riješiti problem. Želimo, a to će vjerojatno biti i ugrađeno u kriterije fondova, da teret i rizike takvih akcija restrukturiranja ponajprije snose vlasnici i menadžment.

Ispada da je taj instrumentarij odgovor za sve probleme?
To je jedna od najvažnijih poluga. Dostupnost svježega kapitala u 2009. je za poduzetnike bio ozbiljan problem. Paket mjera treba biti primjenjiv za sve sektore ili pojedinačne slučajeve. Dio potpora predviđen u Ministarstvu nije upitan, ali ga ne bismo željeli konzumirati tako da se on samo transferira.

U vašoj je nadležnosti Hrvatski fond za privatizaciju koji od afere ‘Maestro’ čeka kako će funkcionirati, a procesi privatizacije posve su zamrli.
HFP funkcionira, ali malo toga se uspješno zaključuje. No odluka o načinu na koji će se upravljati državnim portfeljom nije samo na Ministarstvu gospodarstva. Postoje već razrađeni modeli i ideje kako bi se pristupilo organizaciji i stavljanju u funkciju cijele te imovine, ali za to treba politička odluka.

A smatrate li da treba potaknuti velike privatizacije?
To primarno ovisi o političkoj odluci Vlade.

Oman je naša prilika za izvoz

S predsjednikom Mesićem bili ste u Omanu i vratili ste se puni dojmova o mogućim poslovima za hrvatske tvrtke.
Ako u Omanu kreću s gradnjom željezničke infrastrukture ili sa četiri nova aerodroma i ako pritom pozivaju hrvatske tvrtke na natječaj, što je to onda nego prilika za podizanje izvoza? Posebno u uvjetima u kojima se nalazi naša građevinska industrija. Govorimo o važnosti masovnijeg izvoza, a nikako da se u većoj mjeri maknemo s hrvatskog tržišta.

Kosor podržava ‘moje ljude’

Popunili ste pozicije državnih tajnika, još vam nedostaje onaj za energetiku. Jeste li dobili ljude koje ste doista htjeli?
Svi prijedlozi koje sam dao na stol premijerki su prihvaćeni. Jasno je da se na tržištu ne može tako lako pronaći stručnjake za rad pod uvjetima kakvi jesu na tom rangu u državnoj upravi. No čak i tu nisam imao problema jer i te pozicije nose određen izazov i vrlo sam zadovoljan izborom. Uskoro ćemo popuniti i poziciju državnog tajnika za energetiku.