Ustav Republike Hrvatske predsjedniku države ne daje prevelike izvršne ovlasti, pogotovo ih nema u sferi gospodarske politike. No unatoč tome predsjednik može u određenom dijelu utjecati na Vladinu ekonomsku politiku, a koliko će u tome uspjeti ponajviše ovisi o njegovu osobnom angažmanu.

Osim javne kritike i pritiska na izvršnu vlast, ako je nezadovoljan politikom koju Vlada vodi, predsjedniku Ustav daje instrument, doduše slabašni, predlaganja tematskih sjednica Banskim dvorima na kojima može i sam sudjelovati. Da to ipak nije tako jednostavno i da nerijetko ovisi o političkom, ali i osobnom odnosu šefa države i premijera, pokazuju i dva mandata Stjepana Mesića koji je posebne Vladine sjednice tražio u više navrata, ali je u namjeri da prvi put sudjeluje na neprotokolarnoj sjednici uspio tek krajem ožujka prošle godine kada se kabinet Ive Sanadera izvanredno okupio zbog gospodarske situacije u zemlji. Pokušaji da drugim putevima utječe na Vladinu ekonomsku politiku u Mesićevu su se slučaju nerijetko pokazali uzaludnima, što posebno ilustrira sazivanje gospodarskog sastanka na vrhu na Pantovčaku u proljeće 2008., na koji su se odazvali gospodarstvenici, HUP, HGK, HBOR i ostali, dok ga je Vlada, slanjem tek državnog tajnika, otvoreno bojkotirala i ignorirala. Novog predsjednika dočekat će vjerojatno nešto bolje okolnosti s obzirom na koncilijantni pristup i veću spremnost na suradnju premijerke Jadranke Kosor. Na upit Poslovnog dnevnika da izdvoji svoja tri prva konkretna poteza, prijedloga ili inicijative iz ekonomske sfere, SDP-ov kandidat Ivo Josipović poručio je kako se država i Vlada moraju okrenuti od rastrošnosti prema štednji, od neproduktivne potrošnje prema produktivnim ulaganjima, od golemog poreznog tereta prema poreznom rasterećenju, od raspodjele prema proizvodnji, od uvoza prema izvozu, od kulta nerada prema većem dostojanstvu rada i radnika, od ovisnosti o socijali prema ekonomskoj neovisnosti građana. Navodi kako je za prevladavanje gospodarske krize nužno trenutačno rezanje javne potrošnje i restrukturiranje proračunskih rashoda od neproduktivnih k produktivnim, što će neminovno značiti rebalans u mnogočemu nerealnoga proračuna. Smatra i da država više ne može biti najveći potrošač, ali ni najveći poslodavac o kojemu ovise svi u zemlji i što stvara plodno tlo za korupciju. Založit će se i za smanjenje javne potrošnje, što će otvoriti prostor za smanjenje poreznog opterećenja te sugerirati što brže ukidanje kriznog poreza i vraćanje PDV-a na prijašnju razinu.

SDP-ov kandidat namjerava odmah pokrenuti radikalne reforme u javnom sektoru i državnoj upravi koje će omogućiti trajnu stabilizaciju javnih financija. To podrazumijeva, pojašnjava, jačanje sustava javne nabave, borbu protiv korupcije, restrukturiranje i racionalizaciju državne administracije, restrukturiranje javnih poduzeća, preispitivanje menadžerskih ugovora i bonusa, racionalizaciju subvencija neefikasnim sektorima, pooštravanje uvjeta za prijevremeno umirovljenje i izbjegavanje rješavanja ekonomskih i socijalnih problema kroz mirovinski sustav. Kani potaknuti donošenje paketa antirecesijskih mjera koje će zaustaviti daljnje propadanje gospodarstva i rast broja nezaposlenih. Poduzeo bi i energične mjere protiv nelikvidnosti. Njegov protukandidat, neovisni Milan Bandić, kaže kako će najprije, u skladu s predsjedničkim ovlastima, inicirati dvije sjednice Vlade. Na prvoj će zatražiti da se u roku od šest mjeseci izradi strategija ravnomjernoga gospodarskog razvoja Hrvatske kako bi se izbjegla centralizacija i potaknuo razvoj svih dijelova države, kako bi ljudi u svim dijelovima zemlje mogli doći do posla. Na drugoj sjednici Vlade, čije bi sazivanje tražio, Bandić bi inicirao reformu i depolitizaciju pravosuđa, te reformu državne uprave, kao i obračun s birokratskim mentalitetom. Bez toga i konačnog obračuna s mitom i korupcijom na svim razinama, poručuje on, nema gospodarskog prosperiteta zemlje. “Također ću”, ističe Bandić, “predložiti da se hitno ukine sramotni krizni porez, a Vladu ću natjerati da uvede nultu stopu PDV-a za osnovne živežne namirnice i različite porezne stope za prehrambene proizvode.”

Ivo Josipović

Poduzeo bi energične mjere protiv nelikvidnosti koja je dostigla više od 20 milijardi kuna nepodmirenih kratkoročnih dugovanja i guši gospodarstvo

Milan Bandić

Vladu će, kaže, natjerati da uvede nultu stopu PDV-a za osnovne živežne namirnice i različite porezne stope za prehrambene proizvode

transformacija

„Kako preživjeti kataklizmu i nakon toga rasti“: Fabris Peruško otkriva kako se mijenja velika kompanija

Elektrifikacija radnih vozila

Kako elektrificirati pick-up bez smanjenja njegovih radnih mogućnosti