Hrvatski inovatori nastupit će na najvećoj svjetskoj izložbi inovacija Inpex koja se već 22 godine održava u Pittsburghu, a ovogodišnja će trajati od 7. do 10. lipnja. Našim inovatorima će to biti 13. nastup, a na dosadašnjim su osvojili 190 odličja što Hrvatsku svrstva u pet najuspješnijih zemalja izlagača. Unatoč tomu, samo nekoliko proizvoda se uspjelo komercijalizirati, a najpoznatiji su strojevi za razminiranje Vjekoslava Majetića ili sušena svježa brokula Zorana Rudeša, poznatija kao Brokolin. Oba autora su lani osvojila zlatne medalje u Pittsburghu. Ove godine će biti predstavljeno 14 inovacija – od strojeva za energetsku učinkovitost, novih vozila, pa do metode uklanjanja trauma posebnom kombinacijom riječi. Inovacije su podjelene u 40 kategorija, a očekuje se više od 1600 proizvoda iz 20-ak zemalja. Put i prijevoz hrvatskih izložaka je pomogao i grad Zagreb s 90 tisuća kuna. Kriteriji za odlazak na izložbu su da je proizvod već zaštićen na svjetskom tržištu, te da je već gotov. Tajnik Saveza inovatora Neven Marković kaže kako unatoč mnogobrojnim osvojenim odličjima, hrvatske inovacije osim par primjera, nisu pretjerano cijenjene. Država i lokalna samouprava pomažu, ali ni privatne ni javne tvrtke još ne prepoznaju inovativnost. Kao primjer navodi i da je Ministarstvo gospodarstva odvojilo novac za sufinanciranje otkupa licenci od inovatora, ali se u dvije godine nije javila niti jedna tvrtka!

“Prvo su inovatore prije 15-ak godina smatrali luđacima, a kada smo osvojili nagrade, onda se započelo sa šutnjom. Danas se nakon uspjeha, inovatorstvo sve više cijeni, ali tvrtke još uvijek to ne prepoznaju. Ne ulaže se niti u inovacije u vlastitom poduzeću, a kamoli da se otkupljuju licence. Mislim da se to događa jer za svaku inovaciu treba naći tržište, a za postojeći proizvod već postoji ciljana publika” kaže Marković. Drugi problem je što Vlada i lokalna samouprava daju niz olakšica, sufinaciraju kredite i pomažu poticanje poduzetništva. Većina inovatora, međutim ili ne želi ili nema sredstva za pokrenuti vlastito poduzeće, nego smatraju da ih treba poduprijeti u inovativnom radu, a tvrtke bi trebale otkupljivati patente. Tako primjerice Iris Vrus Perva koja je izumila olovku za pramenove želi ostati umjetnica, pa je unatoč iznimno uspješnoj inovaciji teško našla tržište. S druge strane, za proizvodnju nekih invacija poput automobila su potrebni čitavi pogoni. Hrvatske inovacije tako su osuđene većinom na prodaju stranim tvrtkama.
“Ne znam zašto tjeraju inovatore da budu ujedno i poduzetnici kada su to dvije odvojene stvari. Nitko ne pita ni vrhunskog sportaša zašto nema diplomu”, zaključuje Marković.

Popis naših inovatora i inovacija za Pittsburgh

Davorin Vlašić – Bežično kućno zvono s vibrirajućom dojavom za osobe oštećenog sluha i vida (zvono je povezano s narukvicom koja ima i mogućnost vibriranja, a radijus je 50 metara od prekidača za zvono)
Albin Smrke – Multisenyorska tehnologija za automatsko reguliranja energije (senzor koji se nalazi u poklopcu posude za kuhanje, automatski regulira snagu grijača bez prisutstva korisnika, primjenjivo na svim aparatima za kuhanje)
Srećko Petrić– Kornet kiosk za prodaju sladoleda (kiosk u obliku korneta, dostupan u manjoj i većoj varijanti. Otvaranjem se pretvara u zamrzivač ili automat za prodaju sladoleda, suncobran koš za otpad i sjedalicu)
Marijan Biljan– Nosač vješalica za konfekciju s brojačem (više nije potrebno ručno brojati konfekciju koja visi, te se regulira i razmak između odjeće)
Denis Žuvela – Dozator za klima uređaje (dvije vrste, jedan koji u određenom vremenu kemijski čisti kanale klime, te drugi koji na daljinsko upravljanje uklanja neugodne mirise iz prostorjije)
Božidar Smok – Aeroline metoda i uređaj za masažu tijela zračnim mlazom (terapeut masira snažnim zračnim mlazom, pruža dosad najboje učinke masaže, tretman traje 25 minuta)
Davor Kezić – Dižetočak- vozilo nastalo spajanjem automobila i skutera. Male dimenzije, pomoćni kotači, zaštićena kabina, velika manevarska sposobnost)
Damir Drezga – Sustav kaljužnih voda s ispravanjem (za brodove) – sustav koji odvaja kaljužne vode bez mješanja s mazivnim uljem i gorivom.
Vanda Baroš – Vibracijsko procesiranje uma – terapija riječi (metoda koja korištenjem pojedinih sadržaja engleskog jezika, dekodiranih riječi i konstrukcija omogućuje pristup nesvjesnom području traume te ih uklanja)
Zvonko Habuš – Regeneracija para kerozina na aerodromima i dobivanje električne energije iz emisije otpadnog plina ( Procjena je da se godišnje tako na velikim aerodromima može proizvesti 157 GWh, tj. vrijednost od 10 milijuna dolara)
Vjekoslav Majetić – dvije inovacije – Pipalica za razminiranje s magnetnim završetkom (osim što otkriva mine, skuplja i razasute metalne fragmente koje bi inače trebao skupiti pirotehničar), te novi Stroj za razminiranje MV 10
Petar Velicki – Vodena barijera (potporna konstrukcija preko koje se pomoću kuka vješa membrana )
Željko Krpetić i Miroslav Kovač – Marine Control System (sustav namjenjen kontroli uporabe plovila)