Od kolovoza prošle godine, kada je nezaposlenost u Hrvatskoj zbog krize krenula uzlaznom putanjom, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, do početka prosinca broj nezaposlenih se povećao za 63.602 osobe, na 282.936. Od rujna dnevno se gubi i do 600 radnih mjesta, a prognoze za sljedeću godinu još su gore. Hrvatska bi nagodinu u evidenciji Zavoda za zapošljavanje mogla imati dodatnih 50-ak tisuća osoba, a ukupan broj nezaposlenih mogao bi se popeti na čak 330.000, odnosno na razinu iz 2003. godine.

Mladi najviše na udaru
“Teško je procijeniti koliko će ljudi u Hrvatskoj nagodinu ostati bez posla jer to više ne ovisi samo o krizi, već i o nekim Vladinim potezima. Ako brodogradilišta doista odu u stečaj, bit će daleko više od 50.000 novonezaposlenih”, procjenjuje Sanja Crnković-Pozaić iz Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR). Nagodinu će se, dodaje, svakako povećat broj nezaposlenih koji dolaze iz tvrtki koje će propasti, no u dramatičan rast nezaposlenosti, kakvom smo svjedočili od 2001. do 2003. godine, ne vjeruje. “Do proljeća očekujem stabilizaciju tržišta rada”, istaknula je Crnković-Pozaić. Ekonomist Ljubo Jurčić nije toliko optimističan. On je uvjeren da će se u prvim mjesecima iduće godine nastaviti snažan trend rasta nezaposlenosti i prelazak još 20-ak tisuća radnika iz zaposlenosti u nezaposlenost. “U prvom tromjesečju iduće godine Hrvatska bi mogla imati više od 300.000 nezaposlenih, a to znači da će se prijeći svojevrsna psihološka barijera jer toliki broj nezaposlenih zemlja nije imala od 2005. godine”, ističe Jurčić. U Europi je financijska kriza počela prije nego u nas, a prema Eurostatu do sada je posao izgubilo 6,5 Europljanja. Najgore su prošli mladi, svaki peti mladi stanovnik Staroga kontinenta je nezaposlen. U brojkama to izgleda ovako – nezaposleno je 22,5 milijuna Europljana u dobnoj skupini do 24 godine. Samo je u Španjolskoj stopa nezaposlenosti mladih 40 posto. Za njih je gotovo normalno da nemaju posla. Ništa bolje nije ni u Litvi i Letoniji gdje je danas više od 30 posto građana mlađih od 24 godine bez posla. Ne odskače ni Hrvatska. Poražavajuće prognoze o rastu nezaposlenosti ne brinu samo građane Hrvatske, ništa bolja sudbina ne čeka ni stanovnike u Europskoj uniji. Prema nekim stručnjacima u idućih nekoliko godina posao će izgubiti na stotine tisuća stanovnika EU.

Sve više nezaposlenih
U EU je nezaposleno 9,3 posto građana, a prognoze za sljedeću godinu predviđaju daljnji rast stope nezaposlenih na 10,3 posto. Statističari Europske komisije predviđaju nastavak takvog trenda i u 2011. godini. To znači da će u sljedeće dvije godine oko 25 milijuna Europljana biti nezaposleno, zbog čega EK od članica traži hitnu i opsežnu reformu tržišta rada te odustajanje od modela skraćenoga radnog vremena.

Održivost

Skraćeno radno vrijeme
Nijemci su uveli skraćeno radnog vrijeme za tvrtke koje zbog krize bilježe pad narudžbi, no to je samo kratkoročno riješilo problem održivosti. Premda tvrtke svojim radnicima isplaćuju plaću umanjenu za broj sati koje oni ne odrade, razliku do pune plaće nadoknađuje im država. Na takav se način, upozorava EK, ne spašavaju radna mjesta.