Prema podacima američkog Ureda za imigraciju u Sjedinjenim Državama ne jenjava zapošljavanje stranih i kvalificiranih radnika.

Unatoč visokoj stopi nezaposlenosti američke tvrtke prije kraja svake godine žale što se kvota stranih radnika prebrzo ispunila i što si više ne mogu priuštiti radnike iz inozemstva. Ni ova godina nije iznimka. Od početka listopada do 8. prosinca izdano je 61.500 od ukupno 65.000 radnih dozvola za strane radnike, a pretpostavlja se da će se preostalih 3500 dodijeliti vrlo brzo. Nakon toga zapošljavanje stranaca bit će onemogućeno do početka nove fiskalne godine, odnosno do listopada 2010. godine. “Brojke su iznenađujuće s obzirom na stanje američke ekonomije”, rekao je profesor političkih znanosti Ron Hira s Rochester Institute of Technology. “Poslodavci bi radnu snagu trebali pronalaziti među 15,4 milijuna nezaposlenih Amerikanaca. Među njima zasigurno ima radnih traženih profila”, dodaje Hira. Kvote za strane radnike, službenog naziva H-1B, dopuštaju poslodavcima da sponzoriraju kvalificirane radnike iz inozemstva do tri godine uz mogućnost produljenja radne vize. Unatrag nekoliko godina H-1B vize bile su na meti kritičara koji su smatrali da zbog kvota američki poslovi odlaze u inozemstvo. Tada su ih, naime, najčešće koristile američke tvrtke bazirane u zemljama gdje je radna snaga jeftinija. Danas je situacija drukčija, tvrtke koje zapošljavaju strance nisu samo prerađivačke kojima je jeftinije zapošljavati u, primjerice, Indiji, već visokotehnološke kojima radna snaga donosi profit i novi “know-how”. U 2009. u Americi je najviše stranih radnika, čak 1964, zaposlila tvrtka Wipro, tehnološka kompanija poznata po proizvodnji velikih poslovnih sustava. Microsoft, tvrtka koju ne treba posebno predstavljati, zaposlila je u 2009. godini 1318 stranaca, Intel 723, IBM India 695, Patni Americas 609, Larsen & Toubro Infotech 602, Ernst & Young 481, Infosys Technologies 440, UST Global 344 te Deloitte Consulting 328. Premda je najveći poslodavac stranih radnika po kvotama iz 2009., Wipro je ipak smanjio broj novozaposlenih stranaca u odnosu na prošlu godinu kada je zaposlio 2678 stranaca. Kao razlog takvom smanjenju čelni ljudi tvrtke skromno su naveli recesiju premda njezine posljedice tvrtka baš i nije osjetila. Ostale tvrtke se kunu da zapošljavaju samo strance onih profila kakve ne mogu naći u domovini, kao što su istaknuli glasnogovornici Intela. I dok se Obamina administracija trudi stvoriti nova radna mjesta za Amerikance, političari raspravljaju treba li vizni režim, odnosno radne kvote za strance, izložiti temeljitim promjenama. Prema posljednjim informacijama, one su na obzoru.