Sunčeve zrake pojavile su se u Europi, pokazuje gospodarsko-prognostička karta Financial Timesa. Temperature diljem Staroga kontinenta su na umjereno visokim razinama unatoč slabim pokazateljima o industrijskoj proizvodnji objavljenima ovaj tjedan.

Oni, naime, naznačuju kako se sivi oblaci još nisu u potpunosti povukli. Prognoza je kudikamo bolja u odnosu na prijašnju kartu objavljenu u kolovozu. Poboljšanje se ponajprije vidi na sjeveru i zapadu Europe. Snažan oporavak u Njemačkoj i znakovi preokreta u Francuskoj pomogli su i njihovim susjednim zemljama. U skladu s godišnjim dobom, zimska hladnoća okovala je Grčku. Kako se predviđalo u kolovozu, grčka ranjivost i dalje ostaju javne financije. Iako se prije činilo kako je zemlja izbjegla tehničku recesiju, odnosno dva uzastopna tromjesečja gospodarskog pada, najnoviji podaci ukazuju na recesiju. Loše vrijeme prisutno je i drugdje na Mediteranu. Naime, i Cipar se prije činio mirnim mjestom, no sada je izgledan negativan trend. Na to ukazuje i 1,4-postotni pad u trećem tromjesečju. Tamni oblaci nad Španjolskom nagomilali su se nakon dodatnog rasta nezaposlenosti. Stopa od 19 posto najviša je u Europi. Istodobno Italija i Velika Britanija sporo izlaze iz recesije. Njihov oporavak kvari dugotrajna fiskalna nedisciplina. S druge strane švedsko i dansko gospodarstvo profitiralo je od snažnih javnih financija iz proteklih godina, odnosno maloga proračunskog deficita. To im pomaže u amortiziranju snažnog pada globalne potražnje za industrijskim proizvodima iz Europe, koji je uslijedio nakon kolapsa banke Lehman Brothers 2008. godine. Ukrajina i dalje ostaje izložena udarima gospodarskih oluja te je zatražila pomoć Europske unije i Međunarodnoga monetarnog fonda. I Rusija i Turska vide osjetno proljepšanje vremena. Crni oblaci koji već neko vrijeme stoje nad regijom srednje i istočne Europe mogli bi se zadržati još neko vrijeme. Mađarsku, čini se, očekuje gospodarski pad i iduće godine, baš kao i Bugarsku. Situacija je slična i u baltičkim zemljama. Inače, europski dužnosnici i dalje su zabrinuti za 2010. godinu. Naime, bruto domaći proizvod u 27 zemalja Europske unije trebao bi porasti tek 0,7 posto, dvostruko niže u odnosu na ista očekivanja za Sjedinjene Države. “Ispred nas je neravan put”, izjavio je Jean Claude Trichet, predsjednik Europske središnje banke. Drugi su pak nešto optimističniji. “Situaciju bih opisao kao prelazak u proljeće s hladnim i kišnim danima”, kaže glavni ekonomist Unicredita Marco Annunziata. Čini se da se prognoza u Europi počela popravljati početkom travnja kada je industrijska proizvodnja dotaknula najnižu točku u posljednjih deset godina, i u eurozoni i Europskoj uniji. Nebo se ovaj tjedan ponovno naoblačilo nakon što su objavljene vijesti o prvom padu industrijske proizvodnje u posljednjih šest mjeseci. Pad u listopadu od 0,6 posto u odnosu na rujan potaknut je 1,8-postotnim padom u Njemačkoj. Ekonomisti za to optužuju slabu potrošnju stanovništva.

Hrvatska sutra

Debeli snježni pokrivač?
Hrvatska bi se mogla naći na udaru snažne kiše i oluje. Neki pak predviđaju da će ostati okovana snijegom još neko vrijeme, odnosno da slijedi razdoblje stagnacije. Da se vrijeme muti ukazuju i različite prognoze. I dok EBRD na bazi procjene od prije dva mjeseca očekuje 1,5-postotni rast u 2010., Vlada očekuje rast od 0,5 posto. Gordan Družić iz HAZU kaže – pad od tri posto! Trećina poduzetnika očekuje pogoršanje, a trećina rast.