Dužnosnici Europske središnje banke (ECB) najavili su kako će od banaka uskoro tražiti više informacija o kolateralima koje banke daju za kredite ECB-a. Prema navodima Bloomberga, u četvrtak se očekivalo da će čelnici ECB-a u Frankfurtu započeti konzultativni proces s bankama, investitorima i ostalim sudionicima tržišta kapitala. Cilj tog procesa je pronaći sugestije kako da vrijednosnice povezane s hipotekarnim kreditima postanu transparentnije. Europska središnja banka pokušava bolje nadzirati kvalitetu imovine koju dobiva u zalog za sredstva koja je ubrizgala u bankarski sustav Starog kontinenta tijekom financijske krize.

Razna imovina
Naime, europske su banke od lipnja 2007. godine “proizvele” 1,1 bilijun eura vrijednosnica povezanih s hipotekarnim kreditima koje mogu koristiti kao zalog za svjež novac ECB-a. U tom se “rezervoaru” nalaze obveznice izdane na temelju određene imovine, vrijednosnice sekuritizirane hipotekarnim kreditima, kao i potraživanjima po kreditnim karticama. Prema procjenama Barclays Capitala, kao kolateral ECB-u europske su banke do sada iskoristile oko 217 milijardi eura vrijednosnih papira. No očito je kako ECB sada smatra da je ta imovina upitne kvalitete.

Rast transparentnosti
Stoga bi potez Europske središnje banke “trebao povećati transparentnost za investitore i pružiti bolje informacije koje će privući nove investitore”, tvrdi za Bloomberg Dipesh Mehta, analitičar za sekuritizaciju u londonskom Barclays Capitalu. Prema Mehtinu mišljenju, svojevrsnu mini reformu europskih financija u tom pravcu najviše će pozdraviti američki investitori. Prema tvrdnjama upućenih izvora, banke, investitori i sudionici tržišta kapitala imat će dva mjeseca za podnošenje svojih prijedloga. Navode Bloomberga glasnogovornica ECB-a nije željela komentirati. U okviru savjetodavnog procesa čelnici ECB-a žele od bankara čuti kako će pružiti informacije o pojedinačnim zajmovima kao što je vrijednost imovine povezane s hipotekom, detalje o novčanom tijeku te ima li dužnik zaostatke u otplati kredita. Prema navodima upućenih izvora slične bi se konzultacije uskoro moglo povesti i za vrijednosnice povezane s kreditima za male i srednje poduzetnike te komercijalne zajmove. Želja ECB-a da jače nadzire kvalitetu vrijednosnica koje dobiva u zalog nije došla nenadano. Još početkom prosinca potpredsjednik ECB-a Lucas Papademos izjavio je kako europska središnja banka planira poduzimanje koraka koji bi pomogli u oživljavanju tržišta obveznica izdanih na temelju određene imovine.

Neaktivno tržište
To je tržište gotovo bilo neaktivno više od godinu dana, ali su ga u rujnu malo prodrmali njemački proizvođač automobila Volkswagen te bankarska grupacija Lloyds. Tada je investitorima prodano 1,7 milijardi eura vrijednih obveznica. ECB je već otprije zaoštrio uvjete pod kojima prihvaća vrijednosnice povezane s imovinom. No proces veće transparentosti vrijednosnica koje se daju u zalog ECB-u u neku je ruku i posljedica modela spašavanja europskoga financijskog sektora. Naime, europska središnja banka koristila je operacije na novčanom tržištu kao jedan od temeljnih instrumenata u borbi protiv vala financijske krize. Osim što je bankama odobravao jeftine kredite, ECB je i kupovao korporativne obveznice na tržištu. U srijedu je objavljeno kako je ECB pozajmio europskim bankama 96,9 milijardi eura na svojoj zadnjoj aukciji za jednogodišnje financiranje likvidnosti. To je znatno više od 75 milijardi eura koliko su procjenjivali analitičari koje je anketirao Bloomberg News.