EN DE

Gazpromnjeft želi otkupiti sve dugove Istrabenza

Autor: Miho Dobrašin
16. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Ruske energetske tvrtke već nekoliko godina traže mogućnost ulaska u slovenski energetski sektor

Banke koje imaju potraživanja prema posrnulom Istrabenz holdingu iz Kopra završile su u utorak sastanak bez postizanja dogovora o dobrovoljnom poravnanju dugova navedene kompanije, piše slovenski Dnevnik.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sudbina Istrabenza trebala bi tako biti poznata u četvrtak kada istječe rok za glasovanje o prisilnoj naplati kompanijinih dugova. Naime, ako se do tada ne nađe način za naplatu dugova, Istrabenz bi trebao završiti u stečaju. Rješenje bi pak mogla biti neočekivana ponuda ruske naftne kompanije Gazpromnjeft, nekadašnjeg Sibnjefta, koji je u utorak navodno poslao ponudu za otkup svih obveza, ponudivši pri tom 25-postotni diskont. Banke vjerovnici nisu potvrdile primanje ponude koju im je navodno dostavila konzultantska kuća Tax Group Klemena Šešoka. Slovenski mediji napominju da samo preuzimanje obveza Gazpromu ne bi omogućilo ulazak u vlasništvo Istrabenza jer se time ne mogu riješiti ni postojeći vlasnici koji imenuju nadzornike i upravu te odlučuju o prodaji većinskog paketa. Ruske energetske tvrtke već se nekoliko godina zanimaju za mogući ulazak u slovenski energetski sektor, posebno za Petrol i skladište naftnih derivata na Srminu, čiji su vlasnici Petrol i Istrabenz. Rusi se osim toga duže vrijeme pozicioniraju u ovoj regiji, pa pokušaj iskoraka u Sloveniju ne bi nimalo iznenadio. Inače, u utorak je Istrabenz najavio održavanje Glavne skupštine 9. veljače, na kojoj će dioničari odlučivati o dokapitalizaciji vrijednoj 5,2 milijuna eura. U lipnju je tadašnji direktor Istrabenza Igor Bavčar naglašavao kako se banke, koje su zbog potraživanja gotovo 950 milijuna eura dovele Istrabenz na rub stečaja, mogu naplatiti s vremenom iz imovine kompanije. Istrabenz holding zapošljava pet tisuća radnika.

Banke koje imaju potraživanja prema posrnulom Istrabenz holdingu iz Kopra završile su u utorak sastanak bez postizanja dogovora o dobrovoljnom poravnanju dugova navedene kompanije, piše slovenski Dnevnik.

Sudbina Istrabenza trebala bi tako biti poznata u četvrtak kada istječe rok za glasovanje o prisilnoj naplati kompanijinih dugova. Naime, ako se do tada ne nađe način za naplatu dugova, Istrabenz bi trebao završiti u stečaju. Rješenje bi pak mogla biti neočekivana ponuda ruske naftne kompanije Gazpromnjeft, nekadašnjeg Sibnjefta, koji je u utorak navodno poslao ponudu za otkup svih obveza, ponudivši pri tom 25-postotni diskont. Banke vjerovnici nisu potvrdile primanje ponude koju im je navodno dostavila konzultantska kuća Tax Group Klemena Šešoka. Slovenski mediji napominju da samo preuzimanje obveza Gazpromu ne bi omogućilo ulazak u vlasništvo Istrabenza jer se time ne mogu riješiti ni postojeći vlasnici koji imenuju nadzornike i upravu te odlučuju o prodaji većinskog paketa. Ruske energetske tvrtke već se nekoliko godina zanimaju za mogući ulazak u slovenski energetski sektor, posebno za Petrol i skladište naftnih derivata na Srminu, čiji su vlasnici Petrol i Istrabenz. Rusi se osim toga duže vrijeme pozicioniraju u ovoj regiji, pa pokušaj iskoraka u Sloveniju ne bi nimalo iznenadio. Inače, u utorak je Istrabenz najavio održavanje Glavne skupštine 9. veljače, na kojoj će dioničari odlučivati o dokapitalizaciji vrijednoj 5,2 milijuna eura. U lipnju je tadašnji direktor Istrabenza Igor Bavčar naglašavao kako se banke, koje su zbog potraživanja gotovo 950 milijuna eura dovele Istrabenz na rub stečaja, mogu naplatiti s vremenom iz imovine kompanije. Istrabenz holding zapošljava pet tisuća radnika.

Izdvojeno

Bavčar krivi vladu
Bavčar je visoke dugove pripisao globalnoj financijskoj krizi napomenuvši kako je kompanijina situacija prije samo godinu dana izgledala potpuno drukčije

Novi gubici
Istrabenz holding širio se na prostoru bivše Jugoslavije, a osim benzinskih crpki uključen je u poslovanje s prehranom, turizmom i informacijskim tehnologijama. Gubitak kompanije u prvih jedanaest mjeseci ove godine iznosi 66,2 milijuna eura.

Autor: Miho Dobrašin
16. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close