Pregovarači u Kopenhagenu gotovo su završili sporazum koji bi zemljama kompenzirao očuvanje šuma, a u nekim slučajevima i ostalih prirodnih dobara poput treseta, močvara i polja, koji igraju ključnu ulogu u zaustavljanju klimatskih promjena.

Grupe za zaštitu okoliša dugo su zagovarale takav program kompenzacije jer su šume učinkovite u apsorbiranju ugljičnog dioksida, glavnog plina odgovornog za globalno zagrijavanje planeta. Procjenjuje se da na uništavanje prašuma, postupak koji oslobađa ugljični dioksid pohranjen u drveću, otpada 20 posto emisija stakleničkih plinova u svijetu. Sporazum o programu, ako bude potpisan kako se očekuje, mogao bi postati najznačajnije postignuće koje će proizaći iz klimatske konferencije u Kopenhagenu. Naime, program bi trebao uvesti sustav preko kojega bi se zemljama plaćalo za očuvanje prirodnih dobara u nestajanju, a sam bi sustav bio temeljen na njihovu doprinosu smanjenju emisija štetnih plinova. Konačan nacrt sporazuma za navedeni program kompenzacije, nazvan Smanjenje emisija od krčenja i propadanja šuma (REDD), u srijedu je trebao biti predstavljen ministrima iz gotovo 200 zemalja kako bi sklopili nacrt globalnoga klimatskog sporazuma. Pregovarači i drugi sudionici kažu da unatoč tome što se o nekim detaljima treba još postići dogovor, sve glavne točke razilaženja, primjerice kako očuvati prava autohtonog stanovništva koje živi u šumskim područjima ili što se definira kao šuma, razriješene su kroz kompromise. Konačan sporazum o programu vjerojatno neće biti obznanjen do kraja tjedna kada će u Kopenhagen stići američki predsjednik Barack Obama i drugi svjetski lideri, djelomično i zbog toga što je bilo malo napretka glede drugih pitanja povučenih tijekom sastanka na vrhu. “To će najvjerojatnije biti najkonkretnija stvar koja će proizaći iz Kopenhagena. To je vrlo velika stvar”, kazao je Fred Krupp, čelnik Fonda za obranu okoliša. Za siromašnije zemlje isplate će pružiti nužna financijska sredstva. Za bogate zemlje mamac ovog programa neće biti novac, već ugljični krediti, koji će se moći iskoristiti za djelomično ukidanje njihovih industrijskih emisija u sklopu sustava trgovine ugljičnim dioksidom. “Šume su postale kofer pun novca ili karta za besplatan izlazak iz zatvora”, kazao je Peg Putt, savjetnik američke udruge za očuvanje okoliša Wilderness Society. “U svakom slučaju, sada postoji mogućnost financijske koristi, a ne samo puka priča kako treba napraviti pravu stvar, kao što je to bilo prije dvije godine”, dodao je Putt. Novi plan predstavlja važan odmak od prijašnjega klimatskog programa Ujedinjenih naroda, poput Protokola iz Kyota iz 1999., u kojem su se zemlje obvezale zauzdati svoje industrijske emisije, ali nisu ništa dobile zauzvrat.