Bankari u londonskom Cityu s popriličnom su dozom gnjeva dočekali plan britanske vlade o posebnom 50-postotnom porezu na isplaćene bonuse. Prema njihovom mišljenju, ako se vladin plan provede, to će izravno narušiti poziciju Citya kao vodećeg financijskog centra Europe u korist drugih financijskih centara. Bijes bankara potaknut je nacrtom proračuna za 2010. koji je predstavio ministar financija Alistair Darling. On je naglasio kako je poseban porez na bonuse mjera kojom bi se trebao ublažiti animozitet javnosti prema isplaćivanju izdašnih bonusa usred najdublje ekonomske krize u posljednjih nekoliko desetljeća koja potresa britansko gospodarstvo. Prema Darlingovim riječima koje prenosi Financial Times, banke bi trebale više pozornosti obratiti na oporavak svojih bilanci izmučenih krizom, a ne na isplaćivanje velikodušnih bonusa svojem osoblju. Dodatni Darlingov argument u polemici s bankarima jest da su banke ove godine generirale značajan profit što je izravni ili neizravni rezultat vladinog ubrizgavanja novca u bankarski sustav. Poseban porez bi plaćale sve banke koje posluju na britanskom teritoriju, neovisno jesu li rezidentne ili ne.

Bankari sele
Ako se poseban porez uistinu uvede u travnju, procjenjuje se da bi se u proračun Ujedinjenog Kraljevstva moglo sliti oko 550 milijuna funti. Na udaru bi se moglo naći oko 20.000 bankara. Neki među njima idu korak dalje u procjenama i tvrde da bi država mogla ubrati i do četiri milijarde funti. O kojem god da se iznosu radi, neki bankari već sad razmišljaju o pakiranju kovčega i napuštanju Londona. “Ne mogu vam reći koliko me već ljudi zvalo iz Londona i pitalo postoji li mogućnost premještaja”, tvrdi FT-u neimenovani bankar s Wall Streeta. “Pitanje za sve banke jest: tko uopće, dovraga, želi biti u Velikoj Britaniji? Neki će definitivno otići”, dodaje izvor britanskog dnevnika. Jedan investicijski bankar, također neimenovan, smatra kako je “ugovor između vlade i biznisa prekršen”. Upozorava i da je 40 posto poslovanja u londonskom Cityu mobilno i lako može otići u države s “prijateljskijom” poreznom regulativom, poput Švicarske ili SAD-a.

Francuska slijedi primjer
Angela Knight, izvršna direktorica Udruge britanskih bankara, smatra kako London sada, gledano iz inozemstva, izgleda kao mnogo neprivlačnije mjesto za poslovanje. Stav bankara ustvari otkriva političku pozadinu problema bankarskih bonusa. Naime, vladin plan došao je nakon objavljenog stava Instituta za međunarodne financije (IIF), inače vodećeg bankarskog lobista, u kojem se tvrdi da je koordinirana globalna regulacija od iznimne važnosti za reformu bonusa. Rick Waugh, predsjednik Scotiabank i član IIF-ovog odbora smatra kako je “korištenje porezne politike vrlo bezobziran instrument.” U četvrtak je objavljeno i da će Francuska slijediti primjer Velike Britanije te također uvesti porez na bonuse u bankama koje posluju u Francuskoj. Francuzi već dulje vrijeme razmišljaju o takvom porezu no nisu željeli smanjiti konkurentnost Pariza kao financijskog centra.

Tržište rada

Potražnja za financijašima
Potražnja za vodećim ljudima u financijskoj industriji snažno je narasla, tvrdi američka head-hunting tvrtka Korn/Ferry. No, glad za iskusnim financijašima mogla bi još narasti nakon sezone isplaćivanja bonusa. Tada bi moglo doći do pravog egzodusa zaposlenika u države koje nemaju ograničenja na primanja u financijskom sektoru. Iako nove zaposlenike traže i banke koje su još u programu TARP, najveći interes bilježe banke koje su otplatile vladinu pomoć, tvrdi Gary Burnison, predsjednik Korn/Ferrya.