Domaći porezni obveznici osjećaju manji porezni teret od europskih susjeda, no samo na prvi pogled jer je zbog razlike u obračunu vjerojatno teret osjetno viši. Obrnuto europskoj praksi, hrvatski porezi najviše oporezuju potrošnju, u manjoj mjeri dohodak i dobit, a socijalni doprinosi su previsoki, stoji u najnovijoj analizi Instituta za javne financije.

Ukupan porezni teret (koji se računa kao udio svih poreza i doprinosa u BDP-u) u 2007. iznosio je 35,2 posto, dok je u devetnaest zemalja EU-a (članica OECD-a) iznosio 38,8 posto. No, brojke treba uzeti s popriličnom dozom sumnje; prije svega odnose se na 2007. prije uvođenja više stope PDV-a i kriznog poreza, ali i različitog obračuna. Naime, u Hrvatskoj se porezni prihodi priznaju u trenutku naplate, a u zemljama OECD-a onda kada su nastali bez obzira jesu li stvarno naplaćeni.Za potpunu usporedbu trebalo bi za Hrvatsku uključiti nenaplaćene poreze i doprinose pa bi ukupni teret zasigurno bio nešto veći, moguće i za nekoliko postotnih bodova u BDP-u jer su ukupni neplaćeni porezi i doprinosi u rujnu iznosili 9,5 milijardi kuna, piše autorica Mihaela Bronić.Domaći porezni sustav orijentiran je prvenstveno na oporezivanje potrošnje, dok se u zemljama OECD-a porezi ubiru većinom iz dohotka, dobiti i imovine. “U Hrvatskoj je naglasak na oporezivanju potrošnje (PDV i poreza poput trošarina). Očito je i da bi trebalo smanjiti socijalne doprinose jer su previsoki, a za to je neophodna reforma mirovinskog i socijalnog osiguranja. Trenutno ne postoje dostupni podaci o nenaplaćenim porezima i doprinosima čije bi uključivanje povećalo usporedivost, ali i udio poreza u BDP-u”, zaključuje se u analizi Instituta.

Usporedba

Oporezivanje potrošnje
Dok Hrvatska ubere tek 9 posto prihoda od poreza na dohodak, 19 zemalja EU (članice OECD-a) više su sklonije (23%) oporezivanju dohotka što se smatra pravednijim oporezivanjem. Loš mirovinski i zdravstveni sustav može se iščitati iz podataka o doprinosima; oni za socijalno osiguranje čine 34 posto prihoda dok prosjek EU19 iznosi 30 posto. Hrvatska zato prednjači po porezima na potrošnju od kojih ubere 34 posto prihoda, dok je u EU19 ta brojka 19 posto.