Svjetski vođe i njihova pratnja nahrupili su ovih dana u Kopenhagen na dugo najavljivani samit o klimi. Znakovito je da su tamo došli na nimalo ekološki osviješten način. Naime, u zračnu luku glavnog grada Danske sletjeli su u 140 privatnih zrakoplova, unajmili 1200 limuzina.

Prve snimke pokazale su hrpe luksuznih automobila s delegatima; neki su izabrali moćne BMW-e, drugi su odabrali Mercedes, Volvo ili Jaguar. Ali nitko nije odabrao službeni autobus, koji je stajao prazan ispred kongresnog centra. Preko 30.000 delegata, aktivista, demonstranata i novinara zauzeli su svaki kvadrat grada. Skupi hoteli rasprodani su, a organizatori konferencije za ovu prigodu postavili su gotovo 1000 kilometara optičkih kablova. Četiri kuhinje za posjetitelje masno naplaćuju organska jela. Cijena organiziranja konferencije dosegla je 215 milijuna dolara prema podacima britanskog udruženja Taxpayers’ Alliance. Organizatori su se potrudili oko ušteda, pa su postavili učinkovitije žarulje, montirali ogromnu vjetroelektranu, a posjetiteljima su podijelili radne materijale na recikliranom papiru. Obećanjem pružanje pomoći u milijardama eura za zemlje u razvoju EU želi potaknuti i druge države za doprinos uspjehu svjetske konferencije o klimu. Financijsku pomoć EU-a namijenjena je za 2010.do 2012.godinu. Novac bi se mogao koristiti za projekte izgradnje brana od poplava na obalama rijeka i mora ili za izgradnju administrativnih struktura za pružanje kasnije pomoći. Moguće je da će paralelno uz konferenciju u klimi šefovi država i vlada u četvrtak u Bruxellesu usvojiti odluke, a diplomati govore da se radi o iznosu između jedne i tri milijarde eura. Međutim, akcija dobre volje Europljana ne mijenja činjenicu da su i dalje bez rješenja ključna sporna pitanja na početku konferencije o klimi u Kopenhagenu. Zbog toga švedski predsjednik Europske unije Fredrik Reinfeldt neće dati čvrsta obećanja za pružanje dugoročne pomoći zemljama u razvoju. Osim Europske unije i SAD te Japan oklijevaju s davanjem konkretnih obećanja nakon 2012.godine. Pitanje da li će Europska unija smanjiti plinove koji uzrokuju efekt staklenika za 20 ili 30 posto, o tome će se odlučiti tek na kraju konferencije koja završava 18.prosinca. Prema podacima Vijeća za svjetsku klimu IPCC industrijske zemlje bi u tom slučaju do 2020.godine morale smanjiti svoje emisije CO2 za 25 do 40 posto u odnosu na 1990.godinu, a do 2050.godine za čak 85 posto. Zemlje poput Kine i Indije morale bio svoje emisije CO2 smanjiti u znatnoj mjeri. Ciljevi za zaštitu klime koje su predložile industrijske zemlje i zemlje u razvoju nisu dovoljni da bi se ograničilo povećanje temperature za dva stupnja. Svijet se kreće u pravcu katastrofalnog povećanja temperature za 3,5 stupnja, navodi Institut za istraživanje klime u Potsdamu. Za usporedbu koja će pojasniti o kakvom se problemu radi dovoljno je reći da je od posljednjeg ledenog doba prosječna temperatura u svijetu porasla za oko pet stupnjeva.