Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Efektivne kamatne stope premašuju 17 posto

Autor: Ana Blašković
07. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Jedini način usporedivosti dvaju ‘istih’ kredita kod različitih banaka jest efektivna stopa, no banke nevoljko govore o njoj

Iako je kamatna stopa “top-tema” svima koji su podigli kredit i obvezali se na plaćanje promjenjive kamatne stope, većina klijenata kad govori o kamati podrazumijeva nominalnu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Međutim, s obzirom na razlike u duljini otplata, visini depozita i instrumentima osiguranja, jedini način za točnu usporedbu cijena istoga kredita kod različitih banaka je efektivna kamatna stopa (EKS) – u pravilu uvijek viša od nominalne. Najviše efektivne stope u praksi premašuju 17 posto, i to za gotovinske, nenamjenske, revolving i razne vrste brzih kredita, kada klijentu treba novac pa ne pita puno za cijenu. Kad postavljaju cijenu kredita, bankama je baza nominalna kamatna stopa. To je početna cijena po kojoj će banke naplatiti kredit, a unatoč modelima domaće banke ponajprije se vode potezima konkurencije. Efektivna kamata u pravilu je uvijek veća od nominalne (osim kod, primjerice, prekoračenja na tekuće račune, odnosno “minuse” gdje je jednaka nominalnoj). Za razliku od nominalne koja je podložna tržišnim kretanjima i diskrecija je odluka svake pojedinačne banke, način izračuna efektivne kamate strogo propisuje Hrvatska narodna banka i jedinstven je za sve banke.

Iako je kamatna stopa “top-tema” svima koji su podigli kredit i obvezali se na plaćanje promjenjive kamatne stope, većina klijenata kad govori o kamati podrazumijeva nominalnu.

Međutim, s obzirom na razlike u duljini otplata, visini depozita i instrumentima osiguranja, jedini način za točnu usporedbu cijena istoga kredita kod različitih banaka je efektivna kamatna stopa (EKS) – u pravilu uvijek viša od nominalne. Najviše efektivne stope u praksi premašuju 17 posto, i to za gotovinske, nenamjenske, revolving i razne vrste brzih kredita, kada klijentu treba novac pa ne pita puno za cijenu. Kad postavljaju cijenu kredita, bankama je baza nominalna kamatna stopa. To je početna cijena po kojoj će banke naplatiti kredit, a unatoč modelima domaće banke ponajprije se vode potezima konkurencije. Efektivna kamata u pravilu je uvijek veća od nominalne (osim kod, primjerice, prekoračenja na tekuće račune, odnosno “minuse” gdje je jednaka nominalnoj). Za razliku od nominalne koja je podložna tržišnim kretanjima i diskrecija je odluka svake pojedinačne banke, način izračuna efektivne kamate strogo propisuje Hrvatska narodna banka i jedinstven je za sve banke.

Astronomske kamate
Osim upute, središnja banka striktno propisuje da banke vidljivo objavljuju pored nominalne i efektivnu kamatnu stopu. Iako su banke dužne klijente obavijestiti o njezinoj visini uz obveznu otplatnu tablicu baš zbog usporedivnosti kredita, na naš upit o kreditima s najvećom EKS banke su nevoljko bile spremne odgovarati. “Ovisno o vrstama kombinacije osiguranja, najniže visine EKS-a bilježe se kod stambenih kredita (od 7,79%) pa do gotovinskih kredita po MasterCard kartici (od 17,79%)”, kažu u Zagrebačkoj banci.

Najskuplji nenamjenski
“U praksi, najmanji EKS imaju lombardni krediti kod kojih je kamata vezana uz kamatu na depozit, dok je najveći EKS na potrošačke kredite po kreditnoj kartici na kratke rokove i imaju relativno visoku kamatu”, kažu u SG – Splitskoj banci, no bez konkretnih detalja. U Hypo Alpe-Adria banci ističu da najvišu EKS imaju krediti s najvišom nominalnom kamatom i najvišom naknadom, primjerice, “nenamjenski kredit uz kamatnu stopu 11,49 posto i trošak obrade kredita 3,5 posto ima EKS 13,18 posto”. U HPB-u najniža efektivna kamatna stopa iznosi 7,67 posto (na stambene kredite), a najviša 15,57 posto (na nenamjenske kredite). Efektivna kamata je konačna cijena kredita i ovisi o nominalnoj, iznosu, roku i načinu otplate kredita te uključuje između ostalog interkalarnu kamatu, naknadu za obradu kredita, iznos depozita, premiju osiguranja kredita. U izračun banka ne smije uključiti procjenu vrijednosti, troškove javnog bilježnika, uvjerenja, zatezne kamate i troškove poput poštarina i provizija.

Autor: Ana Blašković
07. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close