Na radost klijenata najveće banke koji joj otplaćuju kredite Zagrebačka banka preokrenula je trend rasta kamata. Prvi čovjek Zabe Franjo Luković odlučio je sniziti kamate na stambene kredite za mlade (točnije rečeno vratiti ih u ponudu) za 0,5-postotnih bodova.

Iako nesumnjivo dobra vijest, važnija je prateća izjava da “postoje naznake da su kamatne stope na hrvatskom tržištu dosegle maksimum te da se može očekivati njihovo postepeno snižavanje”. Znači li to da klijenti banaka mogu računati na pismene obavijesti svojih banaka da će korigirati kamate naniže? Ako je suditi po reakcijama ostalih banaka – teško. Na domaćem tržištu možda posluju 32 banke, no tolika brojka nažalost ne znači “krvožednu” konkurenciju. Naime, deset najvećih banaka (sve u vlasništvu inozemnoga kapitala osim HPB-a) drži više od 90 posto tržišta. Preostale male banke pojedinačno ne drže nijednu stotinu tržišta i daleko su od kreiranja ikakvih trendova, već se samo prilagođavaju situaciji. Tempo i smjer kretanja tržišta određuje nekolicina velikih igrača, a s obzirom na činjenicu da Zaba drži četvrtinu tržišta, Lukovićeva najava može se protumačiti kao testiranje tržišta. Prve reakcije na tu udicu zasad nisu pretjerano ohrabrujuće za klijente. Kao i na nedavni istup šefa PBZ-a Bože Prke koji je na obljetnici udruge banaka prvi spomenuo mogućnost pada kamata, ostali bankari nisu oduševljeni. Nakon mjeseci odolijevanja krizi posljednje brojke govore da se one bore sa 20-postotnim padom profitabilnosti, a novo kreditiranje je gotovo zaustavljeno. Stopa loših kredita, oni s kojima klijenti imaju problema da ih otplate, dosegla je 6,4 posto, a da nije golemih reprograma, ta bi brojka vjerojatno bila i dvoznamenkasta, a pad dobiti daleko veći. Zahvaljujući stabilizaciji inozemnih tržišta kredita, novca za kreditiranje ima i banke se kupaju u likvidnosti, ali se ne usude taj novac i odobravati. Boljih vijesti nema ni za sljedeću godinu kada se očekuje rast broja nezaposlenih i novi problemi bankama. Zašto bi u takvoj situaciji banke snižavale kamate i odricale se sigurnih prihoda? To bi bila altruistička novina u poslovnoj politici. Reagirajući na potez tržišne predvodnice, iz bankarskih se krugova može se čuti da je rezanje kamata, diplomatski rečeno, nerealna opcija, a Zabin potez marketinški trik kojim će povećati kreditiranje najmanje rizičnoj skupini klijenata – mladima koji dižu kredit za stan jer im je prevelika likvidnost preskupa. Snizi li Zaba kamatu na još neki proizvod ili učini li to još neka velika banka, tek se onda možemo nadati promjeni trenda rasta kamata.