Iako na adresu Banskih dvora već mjesecima pljušte prijedlozi za borbu protiv krize na koje se Vlada (u oba sastava) uglavnom oglušivala, na “Financijskom doručku” SG Splitska banka predstavila je posljednji u nizu recepata za izlazak iz krize. Ukidanje kriznog poreza, priprema i usuglašavanje raznih scenarija proračuna za 2010., ukidanje ekonomski neopravdanih subvencija, bolja koordinacija fiskalne i monetarne politike, restrukturiranje tvrtki u državnom vlasništvu i nezaobilazni spektar reformi – ključni su sastojci. Da nada da bi se struka konačno mogla uvažiti, umire posljednja, pokazali su i sudionici okruglog stola – ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott, ekonomist Ante Babić i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak, dok je raspravu moderirao glavni analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.

Nerealni planovi
Iako je raprava dotakla široki raspon tema, četvorka je posebice kritizirala aktualni prijedlog proračuna za 2010. “U proračunu za 2010. ne planira se smanjenje rashoda iako u 2011. i 2012. na naplatu dolaze velike obveze”, istaknula je Katarina Ott, dok je još kritičniji bio Ante Babić riječima da “planirani iznos prihoda nerealan već da treba računati da jaz neće biti deset milijardi kuna nego oko petnaest i to bez jamstava brodogradnji”. Kreatoru proračuna ministru Ivanu Šukeru, koji uporno ponavlja da je više od 87 posto rashoda zadano, Ott je poručila da ništa nije zadano osim otplate dugova. “Kako su sporazumi i ugovori donošeni, tako se mogu i mijenjati”, istaknula je Ott. Predsjednik HUP-a je dodao da se na proračun gleda preusko i Vlada je preopterećena centralizmom, dok bi dio javne potrošnje trebalo spustiti na razine lokalne uprave i samouprave. Institut za javne financije je, inače, u četvrtak objavio osvrt kojem je glavna tema proračun za 2010. U osvrtu stoji da tek treba vidjeti je li projekcija rasta prihoda na 112,8 milijardi kuna preoptimistična uzme li se u obzir kriza, nezaposlenost i nelikvidnost. Vlada planira značajno smanjenje financijske i nefinancijske imovine za 70 posto, no uz to nema nikakvog objašnjenja, ističu u Institutu. Najviše su kritizirani rashodi koji su “već na prvi pogled odgovorili hoće li se dogoditi dugoočekivana reforma ili ne, a značajnije reforme ne planiraju se niti u sljedećim godinama jer ukupni rashodi i dalje – rastu. Primjerice plaće u javnom sektoru čine 18 posto, a mirovine i naknade 53 posto proračuna u 2010.”

Problem su izbori
“Naš najveći problem zašto će kriza biti dugotrajna jest u tome što nas je zatekla u 20-godišnjem neradu i neprovođenju reformi. Mi imamo nacrte svih reformi, ali i problem da su svake dvije godine izbori na kojima se natječu političari čiji je horizont gledanja godina dana”, kaže Babić. Damir Kuštrak je ponovio stav poslodavaca da je Vlada zakasnila s pravovremenim reagiranjem na krizu jer bi u suprotnom pad potrošnje i posljedično bruto domaćeg proizvoda bio manji nego što je danas. Složan da je zakasnila, Babić je ironično otišao i korak dalje: “Zamolio bi premijerkine savjetnike da se ne sastaju, jer dok se oni sastanu, kažu svoje prijedloge pa dok se oni ne usvoje i implementiraju proći će taman toliko vremena da će nas ionako zapljusnuti val oporavka iz razvijenih zamalja i podići će naš ‘kaić‘ s dna gdje se nalazimo i počet ćemo rasti tamo gdje smo stali 2006.”. Iako je ukidanje kriznog poreza jedan od ‘recepata’ izlaska iz krize Splitske banke, ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott drži ga ‘dosta logičnim rješenjem Vlade koja nije bila kadra smanjivati rashode’. “Ministarstvo financija nije imalo izbora; nije se moglo intervenirati u porez na dohodak što je bilo najlogičnije rješenje jer prihod od poreza na dohodak ide lokalnim jedinicama. Možda krizni porez ne treba odmah ukidati, a da se prije toga ne nađe način ubrati druge prihode”, pragmatična je Ott. Smatra ipak da porezni sustav treba mijenjati u cijelosti, a ne po pojedinim porezima ili stopama. “Trebamo se vratiti na stanje koje smo imali kad je prvi puta napravljena porezna reforma. Tada smo imali izvrsnu situaciju, mali broj stopa i izuzeća, da bi se kasnije raznim političkim igricama i povlađivanju raznih interesnih grupa sve razvodnilo. Treba ispitati porezne stope, porez na dohodak prerano postaje progresivan, no bez kresanja rashoda nikakve egzibicije u porezni sustav nemaju smisla”, kaže Ott. Bit opravka gospodarstva i njegov rast u budućnosti neće biti mogući bez smanjenja udjela države u gospodarstvu. Često se ističe primjer uspješnosti Irske koja je udio države reducirala s 55 na 33 posto, a zaboravlja se da kod nas iznosi više od 70 posto. Kuštrak je istaknuo da unatoč općoj frustraciji s privatizacijom, Hrvatskoj treba novi val privatizacije koja je u posljednjih deset godina išla vrlo teško. Sudionici okruglog stola dotakli su i pitanje mirovinske reforme, odnosno gotovo zaboravljeno pitanje većih izdvajanja u drugi stup. Zahvaljujući neumoljivim demografskim trendovima, 2050. u Hrvatskoje će čak trećinu stanovništva činiti stariji od 65 godina te gotovo polovicu radno aktivnog stanovništva. “Trebalo bi odmah ukinuti sve beneficije za odlazak u mirovinu, preispitati sve dosadašnje povlaštene mirovine, obavezno produljiti radni vijek i fleksibilizirati rigidno radno zakonodavstvo kako bi umirovljenicima omogućili ulazak u rad”, zaključila je Katarina Ott.

Osvrt instituta za javne financije

Svi ćemo biti gubitnici
“Ako se ovakav trend prevelikih rashoda nastavi svi ćemo biti gubitnici. Država će se sve više morati zaduživati, građani i poduzeća će to morati otplaćivati, a kako će to podnijeti ekonomija u krizi tek će se vidjeti”, efektan je završetak najnovijeg osvrta Instituta za javne financije koji se bavi proračunom za 2010., a potpisuje ga Mihaela Bronić.
“Stoga će biti interesantno vidjeti hoće li Vlada imati snage i na koji će način u budućnosti reformirati preveliku javnu upravu i davanja za mirovine i socijalu”, smatra Bronić. Osim njih rast će rashodi vezani za približavanje EU, milijardu kuna veći su troškovi kamata, dok se 15-postotna smanjenja planiraju u subvencijama uz otvoreno pitanje jamstava brodogradilištima. Deficit konsolidirane opće države do 2012. trebao bi se smanjiti na 1,8 posto, no realnost tih planova teško je utvrditi jer uz prijedlog novog nedostaje izvršenje ovogodišnjeg proračuna.