Najvažniji hrvatski igrači na Banjolučkoj burzi su individualni investitori, slažu se poznavatelji tamošnjih prilika, okupljeni na jučer otvorenoj Prvoj godišnjoj konferenciji Banjolučke burze. Među hrvatskim ulagačima ističe se jedan od ulagača koji posluje unutar Hypo grupe i ostali koji putem te austrijske bankarske grupacije sudjeluju u poslovanju na Banjolučkoj burzi, navode neimenovani izvori. Takav interes individualnih investitora porastao je u posljednjih šest mjeseci. Jačanjem povjerenja, koje je vrlo izvjesno, uz ozbiljan pristup posrednika u pripremi informacija, na Banjolučkoj burzi bit će do kraja godine značajan broj institucionalnih ulagača i iz Hrvatske.

Većinom pojedinci
Velika većina ulagača u BiH, kao i u Srbiju i Crnu Goru, fizičke su osobe. To su ljudi koji su o tržištu kapitala naučili nešto u Hrvatskoj i očekuju da bi rast koji su u posljednjih par godina mogli ostvariti u Hrvatskoj sad mogli ostvariti i na ovim tržištima. Na tržišta regije ulaže nekoliko investicijskih fondova, ali zbog regulative i zbog činjenice kako raspolažu relativno ograničenim sredstvima oni nisu glavni igrači, već su to pojedinci koji često raspolažu većim novcem nego neki fondovi.
Dosadašnji rast prinosa nije moguće očekivati, to je razdoblje završilo što se tiče Hrvatske i na kraju je i na ovim tržištima. Važno je razumjeti da sva tržišta regije ulaze u kritičnu fazu transformacije iz funkcije tržišta kao mehanizma privatizacije u ono što je njihova prava svrha, a to je akumulacija kapitala za ulaganje. Postavlja se pitanje hoće li se investitori otrijezniti i ne očekivati prinose od 30 do 40 posto, već normalne prinose na svjetskoj razini, od deset do 15 posto, tvrdi jedan od sudionika skupa. Konferenciju je otvorio premijer Republike Srpske Milorad Dodik, koji je izrazio zadovoljstvo dosad postignutim uspjehom u radu burze, koja je od početka svojeg poslovanja prije pet godina sudjelovala u prodaji udjela čak 174 državne tvrtke u Bosni i Hercegovini. Rad burze putokaz je vladi i parlamentu kako da podupru daljnje reforme i razvoj gospodarstva BiH.
Kao značajne mjere u poticanju razvoja tržišta i njegove transparentnosti, naveo je osnivanje investicijsko dioničke banke i kraj procesa privatizacije do početka 2007. godine. Među prvim poduzećima koja će biti privatizirana nalaze se rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, koja sada ne radi, a koja bi mogla biti privatizirana direktnom pogodbom. Istaknuo je da brodska rafinerija, zbog dugova i činjenice da ne radi, nema veliku tržišnu cijenu, ali je atraktivan potencijal sa stanovišta perspektive i monopola.
Napomenuo je da Rafinerija, ipak, neće biti prodana za mali novac. Drugi je Telekom Srpske, za koji će ovih dana biti raspisan privatizacijski natječaj.
“Ima mnogo interesenata za tender, nismo još sigurni hoće li biti prodan nekom strateškom partneru ili će sudjelovanje biti dopušteno i investicijskim fondovima. Osnovni je cilj da se za RS pribavi što više novaca, koji bi se mogao potrošiti na razvoj infrastrukture. Ponude ispod 400 milijuna eura nećemo razmatrati”, izjavio je Dodik.

Stižu i obveznice
Banjolučka burza dosegnula je kapitalizaciju od 3,7 milijardi eura u posljednjih godinu dana, a od nove pravne regulative očekuje se daljnja pomoć rastu trgovanja i kapitalizaciji same burze, rekao je na marginama konferencije predsjednik upravnog odbora burze Radovan Bajić. “Prije svega, od države Bosne i Hercegovine očekujemo da stvori uvjete za emitiranje obveznica i time se znatno poveća promet na burzi. Ne očekujem da će se obećanja o dovršetku procesa privatizacije, koja su dali premijer Dodik i guverner Centralne banke BiH Kozarić, do kraja godine ostvariti, niti da će biti osnovana investicijska banka koja bi te dionice trebala iznijeti na tržište. Znatne promjene moguće su tek sljedeće godine”, smatra Bajić.

Kozarić: Bolji rejting za vraćanje dugova
Rejting agencija Moody’s u srijedu je Bosni i Hercegovini dodijelila kreditni rejting B2, što je definitivna potvrda da BiH može vraćati svoje dugove, sa zadovoljstvom je izjavio guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić. Nova regulativa u BiH trebala bi omogućiti da na tržište bude plasirano što više vrijednosnih papira, čime bi se omogućilo i rješavanje problema vanjskog i unutarnjeg duga BiH putem institucija tržišta. Državni organi bit će ohrabreni da oslobode kapital kako bi se omogućile nove investicije, tvrdi Kozarić.