Predsjednik slovenske vlade Janez Janša jučer se sastao s predstavnikom ruske naftne korporacije Lukoil Vagitom Alekperovom. Na tom sastanku razgovaralo se prvenstveno o razvojnim potencijalima energetskog sektora u Sloveniji te o gospodarskom sudjelovanju i stvaranju partnerstva između Slovenije i Rusije. Osim za Petrol i Naftu Lendava, Rusi su zainteresirani i za udjel u Luci Koper. Već prošle godine su predstavnici Lukoila izrazili interes za ulazak na slovensko tržište pa se pretpostavlja kako je pravi razlog ovog dolaska upravo uspostava strateškog partnerstva s Petrolom.

Veliko povezivanje
U Petrolu nisu željeli komentirati moguću situaciju nego su samo izjavili kako su upoznati s dolaskom predstavnika Lukoila. Neuspjeh prošlogodišnjih pregovora tumači se uvjetom koji je slovenska vlada dala ruskim naftašima o sanaciji Nafte Lendava. Privatizacija Nafte Lendava te povezivanje s tom kompanijom sada se, kako se čini, ponovno vratila kao moguća opcija što je potvrdio i ministar gospodarstva Andrej Vizjak. Osim ulaska u vlasničku strukturu slovenske naftne kompanije, pretpostavlja se da ruski poslovnjaci pokušavaju uspostaviti temelje budućoj izgradnji naftovoda kroz Sloveniju. Slovenija, kako je to poznato, nije u Trstu potpisala memorandum o suglasju za gradnju naftovoda od rumunjske luke Constanza, preko Rumunjske, Srbije i Crne Gore, Hrvatske do Trsta. Naftovod bi prema tadašnjim riječima Andreja Vizjaka, gledajući i na ekonomske koristi, predstavljao prevelike rizike za prirodni okoliš. Osim toga, Rusi prema Slovencima imaju i svojevrsni klirinški dug, kojeg žele isplatiti robom, u ovom slučaju naftom, čemu se protivi ministar financija Andrej Bajuk. Lukoil je vodeća ruska naftna grupacija koja se bavi prvenstveno proizvodnjom i distribucijom nafte i zemnog plina te proizvodnjom i prodajom naftnih proizvoda i energenata. Akoliko se uzmu u obzir i naftne rezerve u posjedu Lukoila, to ga svrstava na drugo mjesto najvećih zasebnih naftnih poduzeća. Pod svojim okriljem Lukoil ima oko 1,3 posto ukupnih svjetskih naftnih rezervi te oko 2,1 posto ukupne svjetske proizvodnje. Godišnja dobit te naftne kompanije procjenjuje se na oko sedam milijardi dolara, a sam Alekperov u samom je vrhu ruskih milijardera čije je bogatstvo u magazinu Forbes procijenjeno na oko četiri milijarde dolara.

Stiže i Gazprom
Još se jedno ‘energetsko’ događanje sprema u susjednoj državi. Misli se na portoroški ljetni kongres bankarstva i energetike u lipnju. Na tom će događanju, kako je najavljeno, sudjelovati najutjecajniji ljudi najvećih svjetskih energetskih društava. Na prvom se mjestu misli na potvrđen dolazak Aleksija Millera, prvog čovjeka ruskog Gazproma, najveće svjetske energetske grupacije.

Lukoil zainteresiran i za Inu
Posjet Lukoila neki povezuju i s pripremama na posjet slovenske gospodarske delegacije u Rusiji krajem mjeseca. Međutim, Lukoil u zadnjih nekoliko mjeseci pospješeno posjećuje i druge zemlje pa je tako već bio i u Hrvatskoj u posjeti Inai te u posjeti mađarskom MOL-u. Lukoil je već najavio planove o povećanju svojih kapaciteta u Europi za 300 tisuća barela rafinirane nafte dnevno od sadašnjih 1,8 milijuna barela. Izvan Rusije, u kojoj ima četiri proizvodna pogona, u vlasništvu Lukoila nalaze se i rafinerija u Odesi, bugarska tvornica Burgas, te Ploesti u Rumunjskoj. Lukoil već neko vrijeme razmišlja o širenju svojih kapaciteta na jugu i sjeveru Europe te u SAD-u, gdje posjeduje brojne benzinske crpke.