EN DE

‘Hrvatska treba novu ekonomsku politiku’

Autor: Biserka Ranogajec
22. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Menadžeri, ekonomisti i znanstvenici predstavili svoje vizije hrvatske privrede

Predsjednik hrvatskog udruženja menadžera Croma Vladimir Ferdelji prilikom dodjele godišnjih nagrada za najbolje hrvatske menadžere proteklu godinu ocijenio je jednom od najtežih. Kako najveći dio nagrađenih dolazi iz industrije kojoj je bilo i najteže, time su postignuća nagrađenih menadžera izuzetnija. Tvrtke nagrađenih ove su godine otvorile 338 novih radnih mjesta, a njihov zajednički ukupni prihod lani je iznosio 5,97 milijardi kuna.“Hrvatska treba novu ekonomsku politiku koja će stimulirati proizvodnju i izvoz kako bi se otplatili inozemni dugovi veći od 40 milijardi eura”, jedinstvena je poruka sa savjetovanja Crome “Inventura gospodarskih potencijala Republike Hrvatske” uoči proglašenja menadžera godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

HEP svjetski izvoznik struje
S tom konstatacijom složili su se svi sudionici, Dubravko Radošević iz Ureda predsjednika RH, Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članica HUP-a, Vladimir Preveden, konzultant Rolanda Bergera, fizičar Davor Pavuna, ekonomist Guste Santini i Vladimir Ferdelji. Kao moguće i perspektivne industrije Ferdelji smatra energetiku jer se “novim projektima mogu pozabaviti postojeći kapaciteti s pametnim stručnjacima”.Navodi kako HEP može naručiti desetak tisuća vjetroelektrana i biti svjetski izvoznik električne energije. Budućnost vidi i u poljoprivredi jer od 2 milijuna hektara zemlje obrađuje se 800.000 pa bi se pametnom politikom taj sektor mogao riješiti u jednoj godini, ali ne subvencijama. Treći sektor u koji se isplati ulagati je otpad koji se zakopava. Valja prestati s politikom koja promiče potrošnju, pogoduje uvoznicima, a destimulira izvoznike, razvija silnu administraciju te potiče korupciju, gramzljivost i osobne interese. Vladimir Preveden podsjeća na pad konkurentnosti Hrvatske u srednjoj i istočnoj Europi. Strane investicije najviše su povukle Mađarska i Češka, potom Hrvatska i Slovenija, no za razliku od ostalih gdje su one uspješno pokrenule industriju, u Hrvatskoj su otišle na kupnju najprofitabilnijh komapnija i banaka. Predlaže restrukturiranje državnog sektora i stvaranje profitabilnih državnih tvrtki, smanjenje državnih opterećenja uz javnu administraciju, ulaganje u obnovljivu energiju, reciklažu otpada, biotehnologije, informatizaciju, održivi turizam i sl. Ivan Miloloža, direktor Munje, požalio se na Vladu koja nije usvojila nijedan prijedlog poslodavaca glede recesije i nije stvorila interventni fond za pomoć poduzećima u teškoćama po uzoru na druge zemlje.

Predsjednik hrvatskog udruženja menadžera Croma Vladimir Ferdelji prilikom dodjele godišnjih nagrada za najbolje hrvatske menadžere proteklu godinu ocijenio je jednom od najtežih. Kako najveći dio nagrađenih dolazi iz industrije kojoj je bilo i najteže, time su postignuća nagrađenih menadžera izuzetnija. Tvrtke nagrađenih ove su godine otvorile 338 novih radnih mjesta, a njihov zajednički ukupni prihod lani je iznosio 5,97 milijardi kuna.“Hrvatska treba novu ekonomsku politiku koja će stimulirati proizvodnju i izvoz kako bi se otplatili inozemni dugovi veći od 40 milijardi eura”, jedinstvena je poruka sa savjetovanja Crome “Inventura gospodarskih potencijala Republike Hrvatske” uoči proglašenja menadžera godine.

HEP svjetski izvoznik struje
S tom konstatacijom složili su se svi sudionici, Dubravko Radošević iz Ureda predsjednika RH, Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članica HUP-a, Vladimir Preveden, konzultant Rolanda Bergera, fizičar Davor Pavuna, ekonomist Guste Santini i Vladimir Ferdelji. Kao moguće i perspektivne industrije Ferdelji smatra energetiku jer se “novim projektima mogu pozabaviti postojeći kapaciteti s pametnim stručnjacima”.Navodi kako HEP može naručiti desetak tisuća vjetroelektrana i biti svjetski izvoznik električne energije. Budućnost vidi i u poljoprivredi jer od 2 milijuna hektara zemlje obrađuje se 800.000 pa bi se pametnom politikom taj sektor mogao riješiti u jednoj godini, ali ne subvencijama. Treći sektor u koji se isplati ulagati je otpad koji se zakopava. Valja prestati s politikom koja promiče potrošnju, pogoduje uvoznicima, a destimulira izvoznike, razvija silnu administraciju te potiče korupciju, gramzljivost i osobne interese. Vladimir Preveden podsjeća na pad konkurentnosti Hrvatske u srednjoj i istočnoj Europi. Strane investicije najviše su povukle Mađarska i Češka, potom Hrvatska i Slovenija, no za razliku od ostalih gdje su one uspješno pokrenule industriju, u Hrvatskoj su otišle na kupnju najprofitabilnijh komapnija i banaka. Predlaže restrukturiranje državnog sektora i stvaranje profitabilnih državnih tvrtki, smanjenje državnih opterećenja uz javnu administraciju, ulaganje u obnovljivu energiju, reciklažu otpada, biotehnologije, informatizaciju, održivi turizam i sl. Ivan Miloloža, direktor Munje, požalio se na Vladu koja nije usvojila nijedan prijedlog poslodavaca glede recesije i nije stvorila interventni fond za pomoć poduzećima u teškoćama po uzoru na druge zemlje.

Gluhe Vladine uši
Rezultat je rast sive ekonomije i dnevni gubitak od 160 zaposlenih, odnosno jedne tvornice. Fizičar Davor Pavuna, savjetnik američkog predsjednika za energetiku, vrlo je kritičan prema hrvatskim političarima, a Ivu Sanadera je nazvao bleferom koji nas je varao deset godina. Hrvatsku uspoređuje s inertnim tankerom punim rupa, koje političke garniture koje se mijenjaju tek malo prebojaju. Tanker pluta prema euroasimilacijama, a na njemu je frustrirana cijela nacija. Nudi pomoć iseljenika, predlaže osnivanje hrvatske banke i bolju Hrvatsku s inženjerima, mladim znanstvenicima i stručnim ekonomistima te vizionarima koji moraju biti čestiti i pošteni. Podsjeća da Google koji je nastao prije dvadesetak godina ima danas sa 20.000 znanstvenika veći profit od hrvatske ekonomije. Kritičan je i Guste Santini koji predlaže poreznu reformu i povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5000 kuna u prvoj godini, što bi se povećavalo za 1000 kuna godišnje i povrat zaštitne kamate na kapital najmanje za iznos inflacije. Dubravko Radošević boji se da se recesija u Hrvatskoj ne pretvori u ekonomsku depresiju. Države izlaze iz krize kad počne rasti zaposlenost, 6-12 mjeseci nakon recesije. Brine ga deflacija u našoj ekonomiji jer je u listopadu već četvrti mjesec zabilježen pad cijena industrijskih proizvoda. Glavno ograničenje razvoja gospodarstva Radošević vidi u rastu vanjskog duga.




Autor: Biserka Ranogajec
22. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close