Nakon što je talijanska država bankama zabranila da ‘minuse’ naplaćuju po maksimalnim iznosima, tamošnje banke među kojima su UniCredit i Intesa Sanpaolo, vlasnice Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb, bilježe osjetno manje prihode. Naime, banke u susjednoj državi sve donedavno mogle su prekoračenja po tekućim računima građanima (odnosno okvirne kredite po žiroračunima kompanijama) zaračunavati po maksimalnom iznosu.

Pogođeni UniCredit i Intesa
Primjerice, ako je netko koristio trideset posto od ukupno odobrenog iznosa prekoračenja, banka je imala zakonsko pravo naplatiti naknadu kao da je klijent koristio maksimalni ‘minus’. U trećem tromjesečju ove godine takvoj praksi došao je kraj jer je tamošnja Vlada zabranila maksimalne naknade kao jednu od mjera borbe protiv krize. Devetomjesečna izvješća o poslovanju pokazuju da zbog ukidanja tih naknada dvije najveće talijanske financijske grupacije, UniCredit grupa te Intesa Sanpaolo, imaju snažan pad prihoda. UniCredit navodi da su neto kamatni prihodi u trećem tromjesečju posljedično manji za 131 mil. eura. U Intesi Sanpaolo pak, brojka je nešto manja obzirom na relativnu veličinu banke, i pokazuje da banka u samo tri mjeseca ostala ‘kraća‘ za 90 mil. eura.

Samovolja banaka
Iako bi klijenti domaćih banaka gromoglasno pozdravili potez Vlade koji bi bankama ograničio samovolju u donošenju jednostranih odluka (diskrecijsko pravo) primjerice prilikom dizanja kamatnih stopa, hrvatski klijenti donedavno su bili u prednosti pred onima u Italiji. Domaće banke za ‘minuse’ u pravilu naplaćuju kamatu na iskorišteni iznos prekoračenja, a ne na maksimalni odobreni, a kamate ovisno o iznosu i banci dostižu granicu od zakonski maksimalnih 14 posto. U posljednjih godinu dana većina je banaka, osim kamatnih stopa, zbog pada profitabilnosti naviše korigirala i razne naknade. Iako nema preciznih podataka o tome koliko banke zarade od ‘minusa’, taj tip kredita u samom je vrhu prema visini kamatnih stopa. Banke su do kraja rujna naplatile 7,6 milijardi kuna od građana na ime kamata, a najveći dio tog iznosa, 3,8 milijardi kuna, otpada na ‘ostale’ kredite, među kojima i potrošačke, gotovinske te prekoračenja po tekućim računima, pokazuju podaci HNB-a. Inače, londonski Financial Times nedavno je objavio da su američke banke do kolovoza ubrale rekordnih 38 milijardi dolara zahvaljujući ‘minusima’ svojih klijenata. Ta je brojka izazvala bijes javnosti jer ispada da banke najviše zarađuju na najsiromašnijim klijentima koji se najviše koriste prekoračenjima računa.

Činjenice

Minusi bankama izdašni
Podaci HNB-a koji pokazuju da su banke na ‘ostalim’ kreditima (gotovinski, potrošački, ‘minusi’) zaradile polovicu ukupnih kamatnih prihoda od građana, odnosno 3,8 milijardi kuna, jasno govore koliko su ti krediti izdašni. U proteklih godinu dana brojka se nije značajnije mijenjala (3,7 mlrd. kuna u devet mjeseci 2008.), no ove su godine krediti ionako stagnirali s tek blagim rastom od tri posto.