Trenutačno se na hrvatskim sudovima vode sporovi u kojima građani i razne tvtke potražuju od države odštete u iznosu od najmanje milijardu kuna. Njaviše se potražuje od Ministarstva obrane (MORH) MUP-a i Minstarstva branitelja .Od MORH-a je najviše potraživanja za naknade štete koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske, što u prometnim nesrećama što u raznim incidentima. Brojni su i postupci za naknadu neisplaćenih plaća , dnevnica ili posebnih dodataka. Brojne tvrtke potražuju od MORH-a stotine mijuna kuna, a postupci se vode uglavnom na nadležnim trgovačkim sudovima.U jednom konkretnom slučaju odštetnog zahtjeva nedavno je odlučivao i Ustavni sud koji je svojom presudom usmjerio i buduću sudsku praksu na hrvatskim sudovima. Riječ je naime o događaju iz lipnja 1994. godine kada je Hrvatski vojnik Berislav B. u jednom Osječkom kafiću nakon cjedonevnog pijančevanja nezadovoljan izborom glazbe pobio pet osoba a još desetak ranio. Jedan od preživjelih već 15 godina vodi sudski spor zbog naknade štete. U jednoj od zadnjih presuda nadležni sud u Osijeku ustvrdio je da država odnosno MORH nije kriv za događaj budući da je Berislav B. zločin počinio kada je imao slobodan dan te da MORH također nije odgovoran što kao vlasnik oružja, nije spriječio da to oružje iznese iz vojarne.

Imatelj opasne stvari
Ustavni sud odnosno vijeće u sastavu sutkinja Snježana Bagić, predsjednica Vijeća, te suci Mato Arlović, Davor Krapac, Ivan Matija, Duška Šarin i Miroslav Šeparović poništio je presude nižih sudova. Pozvao se i na presudu Vrhovnog suda koji je odlučujući u slučaju jedne druge žrtve istog osječkog masakra u obrazloženju naveo “U konkretnom slučaju međutim radi se o slučaju da šteta koju je vojna osoba prouzročila trećoj osobi nije počinjena u svezi obavljanja vojne službe, pa se odgovornost države za tu štetu ne može temeljiti na odredbama Zakona o službi u oružanim snagama. Međutim, postoji odgovornost države kao imatelja opasne stvari. Utvrđenja nižestupanjskih sudova upravo upućuju na zaključak da je predmetna šteta nastala u svezi s opasnom stvari u smislu odredbe članka 173. ZOO, a prema odredbi članka 174. stavka 1. ZOO za štetu od opasne stvari odgovara njezin imalac.

Nepoštivanje zapovijedi
Stoga je, navodi Ustavni sud odlučno utvrđenje je li MORH odgovoran zbog toga što je vojnik, unatoč zapovijedi, iznio oružje iz postrojbe, jer tuženica odgovara za štetu iako je oružje njoj oduzeto, ako je do toga došlo zbog propusta u nadzoru nad iznošenjem oružja. Prema utvrđenju sudova tuženica je vojnim zapovijedima izdanim prije nastanka štetnog događaja zabranila nošenje oružja svim pripadnicima postrojbi HV-a kada ne vrše službu te je naređen strogi nadzor radi poštivanja te zabrane, a za provedbu zapovijedi bili su odgovorni zapovjednici postrojbi.U konkretnom slučaju također je utvrđeno da su zapovjednici u ranim jutarnjim satima vidjeli vojnika koji je, ranije nego što je bilo dopušteno, napušta postrojbu te su ga pokušali vikanjem zaustaviti, na što se ovaj oglušio. Svi nadležni sudovi u Republici Hrvatskoj dužni poštivati pravno stajalište Vrhovnog suda.

Ratna telefonija

MORH Hrvatskom telekomu duguje 3 milijuna kuna
Hrvatski telekom naplatit će milijunski iznos od MORH-a zbog neplaćenih telefonskih računa nastalih za vrijeme rata. HT i MORH spore se već duži niz godina oko više tisuća računa nastalih zbog korištenja telefona, faksa i mobitela za vrijeme ratnih operacija, a pojedinačni sporovi konačno su objedinjeni u jedan koji bi trebao biti riješen nagodbom. MORH i HT jedino još moraju dogovoriti koliki će iznos biti isplaćen na ime dugovanja, a u HT-u smatraju kako bi račun na kraju trebao iznositi oko 3 milijuna kuna zbog neplaćenih kamata.