Za razliku od Hrvatske koja se u proteklih nekoliko mjeseci euforično zadužila za 750 milijuna eura, potom još milijardu i pol dolara da poplaća dugove i uredno isplati mirovine, u drugim zemljama vlada posve obrnuti trend. Trenutno na međunarodnim tržištima obveznice plasiraju one zemlje kojima novac nije prijeko potreban, ali se boje budućnosti.

Katarske obveznice
Posljednja zemlja koja je izdala obveznice i to u vrijednosti sedam milijardi dolara jest Katar, unatoč činjenici da je globalna kriza tu državu samo okrznula. I Rusija i Kazahstan, također su objavile planove o izdavanju prvog izdanja međunarodnih obveznica u zadnjih deset godina. Obje države imaju solidne zalihe deviznih rezervi za obranu svojih tečajeva, a nije naodmet spomenuti ni bogate prirodne resurse kojima obiluju. Trend da novcem ‘potkožene‘ zemlje izdaju obveznice i prikupljaju dodatne izvore sredstava analitičari objašnjavaju niskim troškovima zaduživanja, ali i zabrinutošću da povoljni tržišni uvjeti neće potrajati. Primarna briga investitora je duljina oporavka, odnosno top pitanje hoće li se i koliko dugo nastaviti pozitivne stope rasta prije nego li ublažavanje fiskalnih stimulansa gurne razvijene ekonomije natrag u recesiju.

Jeftine obveznice
Prinosi na obveznice država u razvoju približile su se onima na američke državne obveznice posebice nakon oporavka tržišta u ožujku. ‘Spread’ na državne obveznice pao je na 300 baznih bodova, u usporedbi sa 700 bodova početkom ožujka pri čemu jedan od faktora bilo i slabljenje dolara na svjetskim tržištima valuta. Kad je prošle jeseni kriza eskalirala, posebno su udar osjetili upravo Katar, Rusija i Kazahstan čije su se banke i državne tvrtke borile s iznenadnim manjkom likvidnosti nakon zatvaranja međunarodnih tržišta kapitala pa je postalo jasno da je prvi izvor financiranja komercijalne banke.

Obrana valuta
Izdanje katarskih obveznica podijeljeno je na tri dospijeća; radi se o pet, deset i trideset godina što je jedno od najdužih rokova u povijesti obvezničkih izdanja na Bliskom istoku. Novost izdanja jest i prinos koji ovisi o cijeni korporativnih izdanja. Planovi Rusije i Kazahstana za iduću godinu predviđaju izdanje obveznica denominiranih u američkom dolaru. Rusija zasad planira prikupiti oko 18 milijardi dolara, dok su apetiti Kazahstana manji i dostižu razini od 500 milijuna dolara. Rusija je, unatoč deviznim rezervama u visini 400 milijardi dolara, nervozna oko oporavka svjetske ekonomije. Razloga za nervozu ima; u zadnjih godinu dana (nakon invazije na Gruziju i oštrog pada cijene nafte) za obranu vrijednosti svoje valute potrošila je 200 milijardi dolara, a nova eventualna recesija pristup kapitalu može dovesti u pitanje.

Dužni kao Hrvatska

Na naplatu stiže 9,2 milijardi eura
U 2010. na naplatu dolazi 9,2 milijarde eura inoduga, od čega je lavovskih 8,3 milijarde kamata,a tek 900 milijuna eura glavnice, projekcija je HNB-a. Nasuprot puno bogatijim državama koje izdaju obveznice da bi se pripremile za eventualno novu recesiju, ovogodišnja zaduživanja ministra Ivana Šukera išla su u smjeru – spasa od bankrota.